Karlovac

Karlovac – jedan od rijetkih gradova kojem znamo datum osnutka

geografske teme stanovništvo i naselja

Karlovac je osnovan 13. srpnja 1579. godine. Točnije, započeli su radovi na njegovoj izgradnji. Priča o postanku Karlovca je vrlo zanimljiva i iznimno povezana uz geografiju.

Grad je osnovan planski, na izuzetno važnoj strateškoj lokaciji 16. stoljeća. To je vrijeme osmanlijskih osvajanja i njihovog prodora prema Srednjoj Europi s jugoistoka. Turci su bili jaki i trebalo ih je zaustaviti. Kako hrvatski teritorij i narod pati od turske invazije, traže pomoć i nalaze ju u Habsburgovcima, koji obećavaju zaustaviti Turke, obzirom da su i sami ugroženi. Višestoljetna vladavina ih je naučila da je bolje ratovati na tuđem, nego na svom teritoriju. Ugarska i Hrvatska tako ulaze u Habsburšku monarhiju 1527. godine, a Habsburgovci tada zamjenjuju neučinkovit sustav teritorijalnog ustroja na kapetanije suvremenijim vojno-krajiškim sustavom. U tom sustavu, izgradnja Karlovca je samo dio velikog Habsburškog plana obrane Europe od nasrtaja Turaka.

Lokacija budućeg grada je izabrana kao mjesto čestih prodora Turaka, njihovog koridora prema Sloveniji, Austriji i ostatku Europe, ali i zbog svojih geografskih karakteristika. Naime, prostor na kojem je grad osnovan u osnovi je močvarno područje, mjesto gdje se susreću čak četiri rijeke. Grad izgrađen u močvarnoj zoni, koja je sama po sebi već bila i dobra obrana jer neprijatelj nije mogao neprimjetno svoje topove približiti kroz močvaru na odgovarajuću udaljenost za doseg. S druge strane, čvrsti grad-tvrđava mogao je biti dobro opskrbljen topovima i štititi ostatak carstva od prodora i sve učestalijih pljačkaških pohoda Osmanlija kroz to područje prema današnjoj Sloveniji.

Stoga je Karlovac zamišljen i realiziran kao velika tvrđava u obliku šesterokrake zvijezde – idealan grad tog vremena, karakterističan za renesansno obrambeno graditeljstvo. Bio je to dobro utvrđen grad, okružen dubokim šancima, unutar kojeg su se ulice sjekle pod pravim kutom. Osim lijepog izgleda, oblik šesterokrake zvijezde imao je i svoju praktičnu svrhu: lakše ju je obraniti sa svih strana. Samom gradnjom upravljao je tada glasoviti graditelj Martin Gambon, a nazvan je po štajerskom vojvodi i zapovjedniku hrvatske krajine, koji ga je utemeljio Karlu II. Habsburškom. Tada se Karlovac zvao Karlstadt (Karlov grad).

Karlovac je od samog nastanka veliki borac. Turci su ga opsjedali u sedam navrata, no Karlovac je sve opsade pretrpio. Bio je važno središte Hrvatske tog vremena, čemu svjedoči i činjenica da se upravo u Karlovcu održao svadbeni pir poznatog para Katarine Frankopan i grofa Petra Zrinskog.

Nakon definitivne turske propasti u ovom području tijekom 18. stoljeća, carica Marija Terezija na zahtjev građanstva proglašava Karlovac slobodnim kraljevskim gradom. Tada se grad počinje razvijati i kao jaki trgovački centar te se proširuje izvan zidina „Zvijezde”, kako i danas karlovčani nazivaju staru gradsku jezgru svog grada. U toj post-osmanlijskoj fazi razvoja, Karlovac koristi svoj strateški položaj na četiri rijeke (Kupa, Dobra, Mrežnica i Korana) za razvoj trgovine. Naime, tijekom 18. i 19. stoljeća rijeke su bile važne za prijevoz robe. Rijeke su Karlovac povezale s Dunavom i cijelim Panonskim bazenenom, a izgradnja cesti (Jozefina, Karolina i Lujzijana), povezale ga je preko Gorskog kotara sa sjeverno-jadranskim lukama Senjom i Rijekom (vidi članak „Stare ceste Gorske Hrvatske”). Zahvaljujući toj povezanosti, Karlovac postaje jedan od glavnih terminala za pretovar panonskih žitarica na izvoznom putu prema moru i time najznačajniji trgovački centar između Panonske nizine i Jadranskog mora, značajniji od Zagreba tog vremena. To razdoblje možemo nazvati i zlatnim dobom Karlovca.

Panorama Karlovca s vlakom slikara Jakova Šašela
Panorama Karlovca s vlakom slikara Jakova Šašela

Kasnije, kroz 19. i 20.stoljeće, kada sve jači utjecaj ima prijevoz željeznicom, Karlovac se razvija kao industrijski centar (PPK, KIM, Karlovačka pivovara) i prometno čvorište, što ostaje do danas. U Karlovcu su se rodili ili dio svog života proveli i Nikola Tesla, Ljudevit Gaj, braća Radić, Ivan Goran Kovačić, Maksimilijan Vrhovac, Ivan Mažuranić i brojni drugi. Danas je Karlovac važan regionalni centar i jedan od većih gradova u modernoj Hrvatskoj.

Na žalost, u svojoj novijoj povijesti Karlovac je morao još jednom služiti obrani Hrvatske. Pretrpio je velika oštećenja tijekom Domovinskog rata 1991. do 1995. godine. Južna predgrađa grada bila su linije razgraničenja tijiekom pet godina, a simbol te borbe je predgrađe – mjesto Turanj, na obalama Mrežnice i Korane, gdje su zaustavljeni srpski pobunjenici. Iz Turnja je Karlovac danonoćno bombardiran gotovo pet godina. Danas se u Turnju nalazi Muzej domovinskog rata, otvoren na samoj liniji razgraničenja u konzerviranim ruševinama gospodarskih zgrada.

Poslije ove ružne epizode, dolazi pregršt ljepših, koje želimo Karlovcu, karlovčankama i karlovčanima slijedeće tisuće i tisuće godina. Karlovac je jedan vrlo zanimljiv grad. Uz Zvijezdu, obližnju utvrdu Dubovac, spomenuti muzej u Turnju i brojne druge gradske znamenitosti, svratite i u tamošnji relativno novi slatkovodni akvarij Aquatika, gdje možete pregledati tajanstveni svijet hrvatskih rijeka i jezera, a ako vas put nanese ljeti, možete se rashladiti na najpoznatijem gradskom kupalištu – Foginovom.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.