trgovina ljudima

Trgovina ljudima

geografske teme stanovništvo i naselja

Znamo da je trgovanje ljudima jedno od najozbiljnijih kršenja ljudskih prava suvremenog doba. Svake godine, tisuće žena, djece i muškaraca postanu žrtvama trgovanja ljudima u vlastitim zemljama i inozemstvu. Trgovanje ljudima prisutno je u svim zemljama svijeta, tako i u Hrvatskoj. Nažalost, trgovina ljudima nije nešto što pripada davno prošlim vremenima i ne događa se negdje drugdje.

Različite nevladine udruge i međunarodne organizacije (npr. UNODC) procjenjuju da ukupan broj žrtava različitih oblika trgovanja ljudima iznosi preko 40 milijuna. Unutar otkrivenih slučajeva trgovine ljudima najčešće se radi o seksualnom iskorištavanju (50%) i prisilnom radu (38%). No, priustno je i tjeranje u kriminalnu aktivnost (6%), prisilno prosjačenje (1,5%), prisiljeni brakovi (1%) i dr. Procjena je da na godišnjoj razini oko 800 tisuća ljudi postane žrtva trgovine ljudima. Posebno zabrinjava podatak da je čak svaka četvrta žrtva trgovanja ljudima u svijetu dijete.

Identificirane žrtve trgovanja ljudima 
(prema dobnoj skupini i spolu)
Udjeli identificiranih žrtava trgovanja ljudima (prema dobnoj skupini i spolu, 2018. godine ili kasnije)
izvor: The 2020 UNODC Global Report on Trafficking in Persons

U Europskoj uniji, čak 86% identificiranih žrtava trgovanja ljudima su EU državljani, a najrašireniji oblik iskorištavanja u Uniji je seksualno iskorištavanje (gotovo dvije trećine zabilježenih slučajeva trgovine ljudima u EU).

Donedavno je Hrvatska bila uglavnom tek tranzitna zemlja, međutim ulaskom u Europsku uniju to se promijenilo. Uočeno je da Hrvatska sve više postaje država porijekla i krajnje destinacije za žrtve trgovanja ljudima, a naročito za žrtve iz jugoistočne Europe. U Hrvatskoj su sve češće žrtve i ljudi iz Azije, a opasnosti su izloženi i migranti s Bliskog istoka. Od 2004. do 2019. godine u Hrvatskoj je identificirano 357 žrtava trgovanja ljudima. U Hrvatskoj je prisutan konstantan porast broja žrtava od 2012. godine, no u MUP-u to dijelom pripisuju izmjenama u zakonodavstvu i ciljanoj edukaciji policijskih službenika, što rezultira uspješnijem otkrivanju takvih slučajeva.

Identificirane žrtve trgovine ljudima
Udjeli identificiranih žrtava trgovanja ljudima (prema obliku iskorištavanja i podregiji identifikacije, 2018. godine ili kasnije)
izvor: The 2020 UNODC Global Report on Trafficking in Persons

Žrtve trgovaca ljudima mogu biti osobe obaju spolova. Posebno ranjive skupine su mlađe ženske osobe, koje bez životne perspektive i nade olako pristaju na naizgled odlične poslovne ponude. Identificirane žrtve trgovine ljudima u Hrvatskoj u zadnje vrijeme su većinom maloljetne osobe koje su iskorištavane spolno (oko 80% slučajeva) te u svrhu činjenja protupravnih radnji. U svijetu su sve prisutniji slučajevi trgovine ljudskim organima (bubrezima, jetrom, srcem, plućima, gušteračom i dr.), kojih nedostaje na „tržištu“ za transplatacije koje se već relativno rutinski obavljaju. Srazmjer između potreba i legalno raspoloživih organa otvara prostor za ilegalno trgovanje.

Prema trenutno važećim zakonima, za kazneno djelo ropstva hrvatski sudovi mogu izreći zatvorsku kaznu od šest mjeseci do 15 godina, za trgovanje ljudima od godine do 15 godina zatvora, dok za trgovanje dijelovima ljudskog tijela i ljudskim zamecima počinitelj može dobiti od godinu do 10 godina zatvora.

Za prijave eventualnih sumnjivih događaja povezane s trgovinom ljudima možete kontaktirati besplatnu anonimnu SOS telefonsku liniju 0800 77 99, izravno policiju na 192, ili Hrvatski crveni križ (trafficking[at]hck.hr ili tel. 01/4655-814, radnim danom od 8-16).

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)