Stiglo nam je ljeto!

geografske teme svemir i Zemlja

Danas, 21. lipnja 2021. godine u 05:32 po lokalnom vremenu i službeno nam je stiglo ljeto na sjevernoj Zemljinoj polutci.

Zahvaljujući astronomiji i geodeziji, svake godine možemo iznimno precizno utvrditi gdje i kada točno nam dolazi ljeto. Kao i svake godine, dogodit će se to negdje na Rakovoj obratnici, paraleli koja se nalazi na 23°26′ 22″ geografske širine sjeverno od ekvatora, a koja povezuje najsjevernije točke na Zemlji gdje Sunčevo svjetlo jednom u godini pada točno pod pravim kutom na Zemljinu površinu – za ljetnog solsticija ili suncostaja. Ove godine se pravo solarno podne dogodilo na meridijanu 127°30′ istočne geografske dužine, točnije u sjevernim vodama Filipinskog mora, nekih 300 km južno od japanskog otoka Okinawe. Naravno, to se tamo dogodilo točno u podne, a po našem vremenu u 05:32.

Dakle, trenutak lipanjskog solsticija računamo početkom godišnjeg doba ljeta na sjevernoj polutci, odnosno zime na južnoj. Još jednom će se ove godine dogoditi solsticij – u prosincu, kada će nam stići zima, a onima s druge strane ekvatora ljeto. Preostala dva godišnja doba, proljeće i jesen, započinju ekvinocijima ili ravnodnevicama (pročitajte članak Prvi dan proljeća).

Solsticij dolazi od latinskih riječi Sol, koja označava Sunce i sistere, što bi se moglo prevesti kao zaustaviti se ili stati. Na dan lipanjskog solsticija Sunce doseže svoj najsjeverniji položaj, gledano sa Zemlje. Stoga ovu pojavu nazivamo „zaustavljanjem Sunca“ (lat. solstitium). U tom se trenutku njegov zenit ne pomiče prema sjeveru ili jugu kao tijekom većine ostalih dana u godini, nego miruje na već spomenutoj Rakovoj obratnici. Zatim preokreće svoj smjer i ponovno se kreće prema jugu.

Lipanjski solsticij ili suncostaj
Lipanjski solsticij ili suncostaj

Iako većina ljudi 21. lipnja smatra datumom lipanjskog solsticija, on se može dogoditi i dan prije, kao i dan kasnije, Ipak, solsticiji 22. lipnja su vrlo rijetki: zadnji solsticij 22. lipnja dogodio se 1975. godine, a slijedeći će se dogoditi tek 2203. godine.

Na današnji dan, na sjevernoj polutci doživljavamo po trajanju najduži dan i najkraću noć u godini. Dašnji dan u Zagrebu će primjerice trajati 15 sati i 43 minute (od svitanja u 05:06 do zalaska u 20:49).  Današnji dan je također jedini dan u godini kada sva mjesta unutar Arktičkog kruga doživljavaju neprekidno dnevno svjetlo tijekom 24 sata. A već od sutra, dani će bivati sve kraći, a noći sve dulje – o zimskog solsticija u prosincu.

Uobičajena je zabluda da se godišnja doba javljaju zbog Zemljine eliptične orbite oko Sunca, pri čemu se zima događa kada je Zemlja najudaljenija od Sunca, a ljeto kad joj je najbliže. Međutim, udaljenost našeg planeta od Sunca malo utječe na početak godišnjih doba. Zapravo, Zemlja je najbliža Suncu oko zimskog solsticija sjeverne hemisfere, dok je najudaljenija od Sunca oko sjevernog ljetnog solsticija – ovih dana. Ljetno godišnje doba ovise o nagnutosti Zemljinih polova prema Suncu. Oko lipanjskog solsticija, sjeverni pol je nagnut prema Suncu, pa sjeverna hemisfera dobiva više sunčevih izravnih zraka, a kao posljedica toga su lipanj, srpanj i kolovoz kao ljetni mjeseci na sjevernoj polutci.

Mnogi i danas proslavljaju ljetni solsticij

Proslave lipanjskog solsticija sežu daleko u prošlost. U davna vremena trenutak lipanjskog solsticija korišten je za organiziranje godišnjih kalendara, a kako bi se preciznije utvrdilo dobro razdoblje u godini za sadnju i žetvu. Tradicionalno je ovo doba godine bilo popularno i za vjenčanja. Kroz stoljeća, lipanjski solsticij nadahnjivao je nebrojene festivale, proslave i vjerske praznike. Jedan od najstarijih dokaza o važnosti ljetnog solsticija u kulturi je Stonehenge u Engleskoj, megalitska građevina koja jasno obilježava trenutak lipanjskog solsticija. U drevnoj Kini ljetni solsticij povezan je, između ostalog, s proslavama ženstvenosti (dok je zimski slavio muškost). Stara pogana germanska, slavenska i keltska plemena slavila su lipanjski solsticij krijesovima. Nakon što se kršćanstvo proširilo svijetom, ovaj običaj je ugrađen u kršćansku religiju i povezan s Ivanjem 24. lipnja, u čast svetog Ivana Krstitelja.

Stonehenge
Stonehenge

Obilježavanje prvog dana ljeta u Europi možda je najizraženije u Skandinavskim zemljama, poglavito u Švedskoj, ali i u Danskoj, Norveškoj i Finskoj. Šveđani tijekom vikenda najbližem Ivanju obilježavaju Midsommer, državni praznik u Švedskoj koji slavi ljeto i plodnost zemlje. Domovi su ukrašeni cvjetnim vijencima, zelenilom i granama drveća. Sudionici slavlja okupljaju se otvorenom, gdje se zabavljaju i plešu oko stupa ukrašenog zelenim grančicama i cvijećem, a u večernjim satima se pale krijesovi. U baltičkim državama, Estoniji, Latviji i Litvi, dani oko Midsommer-a su prilika za putovanje na selo i povezivanje s prirodom. Mnogi ljudi pale krijesove i ostaju budni cijelu noć pijući, pjevajući i plešući.

Kako ćete vi proslaviti početak ljeta?

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *