Unatoč činjenici da se radi o najvećoj državi na svijetu (zauzima čak 11% svih kopnenih površina Zemlje), ruku na srce – o ovoj moćnoj zemlji zapravo malo znamo.
Mnogi ljudi karte doživljavaju prema njihovoj osnovnoj svrsi: prikazu geografije nekog područja. Ali karte mogu govoriti o svim dimenzijama – političkim, vojnim i ekonomskim. Karte su zapravo prvo mjesto na kojem počinje razmišljanje o strategiji neke zemlje, obzirom da upravo karta može otkriti neke faktore koji inače nisu očiti.
Proučite izabrane karte Rusije u nastavku – prikazuju one, između ostalog, nezavidan položaj Rusije nakon raspada Sovjetskog Saveza i objašnjavaju dugoročne Putinove namjere u Europi koje trenutno pokušava ralizirati.
Europska Rusija ima tri potencijalne točke s kojih može pristupiti globalnoj pomorskoj trgovini. Jedan pravac obuhvaća Crno more i Bospor, uski plovni put koji kontrolira Turska i koji se lako može zatvoriti Rusiji. Drugi je iz Sankt Peterburga, gdje brodovi mogu ploviti danskim tjesnacima, ali se i ovaj prolaz može lako blokirati. Treća je duga ruta Arktičkog oceana, koja počinje od Murmanska, a zatim se proteže kroz praznine između Grenlanda, Islanda i Ujedinjenog Kraljevstva.
Razmještaj stanovništva Rusije (više žuto = više ljudi). Stanovništvo Rusije je koncentrirano duž njezine zapadne granice s Europom i njezine južne granice s Kavkazom – područjem između Crnog mora i Kaspijskog mora na jugu. Sibir je slabo naseljen.
Na području označenom crvenom bojom živi jednak broj ljudi kao i na onom označenom zelenom bojom.
Srce ruske poljoprivrede je na jugozapadu zemlje. Klima sjeverne Rusije ne može održati ekstenzivnu poljoprivredu, što rusku granicu s Ukrajinom i rusku granicu na Kavkazu i središnjoj Aziji čini vitalnim. Kao i kod stanovništva, zapad i jug Rusije su njena najvitalnija i najproduktivnija poljoprivredna područja.
Važnost zapadnih i južnih regija može se vidjeti i u prometnoj strukturi zemlje.
Željeznički prijevoz i dalje je ključan za Rusiju. On je izrazito orijentiran prema zapadu i bivšim sovjetskim republikama. Opet, fokus je na zapadu i jugu. Samo dvije željezničke linije povezuju europsku Rusiju s ruskom pacifičkom pomorskom regijom, a većina Sibira je izvan dometa bilo kakvog prometa.
Činjenica je da, unatoč ogromnim prostranstvima prema istoku, spominjano područje zapada i jugozapada Rusije čini njezinu jezgru, dok sva ostala područja istočno u Aziji predstavljaju periferiju.
Cestovna mreža Rusije slijedi rusku željezničku mrežu, odnosno pokriva područja s većom gustoćom stanovništva.
Kao kopnena sila, Rusija je nakon raspada Sovjetskog saveza postala vrlo ranjiva. Nalazi se na Europskoj ravnici s nekoliko tek prirodnih prepreka koje zaustavljaju eventualnog neprijatelja koji dolazi sa zapada. Istočno od Karpata, ravnica se okreće prema jugu i otvaraju se vrata Rusiji.
S tolikom koncentracijom gospodarske aktivnosti koja se nalazi blizu granice i relativno malo prirodnih barijera, Rusija je u opasnosti. Prvi red zemalja na istočnom rubu europskog poluotoka – baltičke republike, Bjelorusija i Ukrajina – pružaju dubinu zahvaljujući kojoj se Rusija može zaštititi, a također pruža dodatne ekonomske mogućnosti.
Stoga ne treba čuditi da je ruska nacionalna strategija pomaknuti svoju granicu ili barem sferu zemalja pod svojim utjecajem što je dalje moguće na zapad.
![Rusiija je ogromna, ali puno manja nego se to čini](https://abcgeografija.com/wp-content/uploads/2022/03/Rusija-09.jpg)
Rusija je ogromna, ali puno manja neko se to čini. Afrika je po površini gotovo dvostruko veća od Rusije!
Etničke skupine koje žive u Rusiji su: slaveni (crveno), turikijski narodi (tamno plavo), finsko-uralski narodi (svjetlo plavo), kavkaski narodi (tamno zeleno), paleo-sibirski narod (svjetlo zeleno); crna boja predstavlja nenaseljene ili slabo naseljene dijelove Rusije.
Područja značajnijih koncentracije etničkih Rusa u bivšim sovjetskim republikama su označena crvenom bojom. Grafikoni prikazuju postotak.
Regije koje su se od raspada SSSR-a odvojile ili pokušale odvojiti od određene zemlje uz podršku Rusije.
Bogatije (plavo) i siromašnije (crveno) zemlje od Rusije po dohotku po glavi stanovnika 2018. godine.
Rusija ima neke od najvećih rezervi prirodnog plina i nafte u Europi. Budućnost europskog razvoja mogla bi počivati na opskrbi Rusije energijom u srcu kontinenta. Crvena boja označava naftovode, a zelena plinovode.
Ilustracija ukazuje na snažnu ovisnost Njemačke o uvozu plina iz Rusije. Debljina strelice je u proporciji s ukupnim uvozom plina iz Rusije za određenu zemlju. Boje kojima su države označene predstavljaju udio ruskog plina u zemlji u ukupnom uvezenom plinu. Podatci su za 2020. godinu.
Karta prikazuje udio stanovnika europskih zemalja koji su rođeni u Rusiji (tj. prva generacija imigranata ruskog podrijetla). Ključan faktor je geografska blizina, uz dvije iznimke: Moldaviju i Njemačku.
Mišljenje o Putinovoj Rusiji je bilo loše još 2019. u velikom dijelu svijeta.
U 16 od 33 ispitane zemlje 2019. godine, više ljudi Rusiju je doživljavalo nepovoljno nego povoljno. Posebno su bili kritični stanovnici Sjeverne Amerike i Zapadne Europe. Samo 18% Amerikanaca i tri od deset Kanađana ima pozitivno mišljenje o Rusiji.
U zapadnoj Europi, medijan od samo 31% pozitivno gleda na Rusiju, uključujući 12% Šveđana, 23% Nizozemaca i 26% Britanaca. Europljani Srednje i Istočne Europe su podijeljeniji. Većina u Slovačkoj (60%) i Bugarskoj (73%) pozitivno gleda na Rusiju. Bugari imaju i najpozitivniju ocjenu koju je Rusija dobila na globalnoj razini. Većina u Litvi, Poljskoj, Češkoj i Ukrajini govori suprotno.
Usporedba vojne snage istočnog krila NATO-a i Rusije.
![Koje smo zemlje spremni braniti od Rusije?](https://abcgeografija.com/wp-content/uploads/2022/03/Rusija-19b.jpg)
Karta izrađena na temelju ankete provedene među stanovnicima Njemačke, Francuske, Velike Britanije i SAD-a. Pitali su ih koju su zemlju spremni braniti (zeleno) ako je napadnu Rusi, a koju ne (crveno).
I za kraj, za Vladimira Putina: Gdje se nalazi, a gdje ne nalazi Rusija? Ova karta se zadnjih par dana širi društvenim mrežama. Jedina zemlja koja je prikazana na karti je Rusija, a sve ostale zemlje označene su kao “Nije Rusija”, “Izgleda li poput Rusije” i “Ni ovo nije Rusija”. Jedina istaknuta neruska zemlja je Ukrajina, koju je Rusija nedavno napala.