Suša je veći problem, nego što mislimo
O suši i vodenom stresu, o dezertifikaciji i borbi protiv iste – povodom Svjetskog dana borbe protiv dezertifikacije i suše.
višeO suši i vodenom stresu, o dezertifikaciji i borbi protiv iste – povodom Svjetskog dana borbe protiv dezertifikacije i suše.
višeU posljednjih 20-ak godina ulozi u industriju koja se bavi energijom vjetra na svijetu su u stalnom porastu. Kakvi su potencijali Hrvatske?
višeSredozemna država Monako je druga najmanja država svijeta – oko četiri puta premašuje veličinu Vatikana i oko deset puta je manja od treće najmanje države svijeta Nauru. Površina Monaka je nešto više od dva četvorna kilometra (2,02 km²). Monako je svijetu poznat iz posve drugih razloga, obzirom na njegovu reputaciju kao igrališta za bogate i […]
višeBilo bi izuzetno neozbiljno tvrditi da u svemiru nema života, osim onog na Zemlji. Kako stojimo s otkrivanjem svemira?
višeDefinicija litoralizacije
višeKako izračunati medijan i koje su mu prednosti od aritmetičke sredine (prosjeka).
višeO važnoj ulozi Tihog, Atlantskog, Indijskog, Južnog i Arktičkog oceana te njihovih mora za život na Zemlji.
višeDunav (2.860 km, u Hrvatskoj 188 km) Sava (945 km, u Hrvatskoj 562 km) Drava (749 km, u Hrvatskoj 305 km) Mura (483 km, u Hrvatskoj 67 km) Kupa (296 km, u Hrvatskoj 296 km)
višeZaravan je veliko područje razmjerno ravnog zemljišta koje topografski stoji iznad svoje okoline. U geografiji koristimo još drugi naziv visoravan, a rjeđe plato. Zaravni mogu nastati nizom procesa, uključujući vulkanske (uspon vulkanske magme – istiskivanje lave) i erozijske (vodom ili ledenjacima). Jedna od najpoznatijih zaravni ili visoravni (i ujedno najviša) na svijetu je ona Tibetska.
višeUpišite određenu adresu, regiju ili državu, a zatim odaberite datum u rasponu od prije nula do prije 750 milijuna godina…
višeHrvatska se nalazi u samom vrhu zemalja svijeta po relativnoj konzumaciji cigareta. Kako stoje ostale zemlje Europe?
višeO najvišem vrhu svijeta i prvom usponu Edmunda Hillaryja i Nepalca Tenzinga Norgaya 1953. godine.
višeProsječna dubina oceana iznosi oko 3.700 metara. Radi se o ogromnoj količini morske vode, obzirom da oceani i mora pokrivaju 71% našeg planeta. Najdublji dio oceana naziva se Challenger Deep i nalazi se ispod zapadnog Tihog oceana na južnom kraju Marijanskog jarka koji prolazi nekoliko stotina kilometara jugozapadno od američkog teritorijalnog otoka Guama. Challenger Deep […]
višeRezultati najnovijeg najčitanijeg i najcitiranijeg godišnjeg izvješća o stanju sloboda u svijetu: globalni trendovi političkih prava i građanskih sloboda 2020. godine.
višeInternet se još uvijek temelji na kablovima. O podvodnim podatkovnim kablovima, njihovom razvoju, značaju, postavljanju, slučajnim i namjernim oštećenjima.
višeKoliko je stvarno velik Grenland? A što ako usporedimo veličine Rusije i Brazila? Provjerite!
višeNajzastupljeniji i najjači staklenički plin je vodena para (efektu staklenika doprinosi 36-72%). Vodenu paru slijedi ugljikov dioksid (9-26% doprinosta efektu staklenika), metan (4-9%) i ozon (3-7%). Ukupni rezultat nazočnosti stakleničkih plinova je podignuta temperatura atmosfere, zbog čega je taj učinak odgovoran za održavanje života na Zemlji. Bez stakleničkih plinova, Zemlja bi u prosjeku bila za […]
višeMCS ljestvica nastala je od Mercallijeve ljestvice od deset stupnjava, tako da su je modificirali Cancani i Sieberg. Ali to nije sve.
višeKriptodepresija je udubljenje ispunjeno vodom čija površina je iznad morske razine, a dno ispod morske razine. Prema visinskoj razlici, najveća kriptodepresija na svijetu je Bajkalsko jezero (+454 m, -1286 m). U Hrvatskoj je to Vransko jezero na otoku Cresu (+12 m, -61,5 m).
više