ljudi na Zemlji

Koliko je ljudi ikada živjelo na Zemlji?

geografske teme stanovništvo i naselja

Američki Zavod za statistiku stanovništva je prvi put 1995. godine procijenio broj ikada rođenih ljudi na Zemlji. S vremena na vrijeme, obzirom na nova saznanja, taj broj se mijenjao da bi sada iznosio 117 milijiardi – toliko je jedinki homo sapiensa udisalo zrak na Zemlji.

Naravno, radi se o procjeni, jer za 99% razdoblja ljudskog postojanja nemamo nikakve demografske podatke. Ipak, procjena je zasnovana na znanstvenim metodama. Dakle, između 190.000 godine pr.n.e. i 50.000 godina pr.n.e. rodilo se oko 8 milijardi ljudi – baš toliko koliko otprilike živi trenutno na Zemlji. Smatra se da je oko 8000 godine pr.n.e. svjetska populacija iznosila oko 5 milijuna, da bi na prijelazu iz stare u novu eru iznosila oko 300 milijuna. Radilo se o vrlo niskoj stopi rasta stanovništva – svega 0,05% godišnje.

Koliko je ljudi ikada živjelo na Zemlji?

Ljudska populacija se kroz svoju povijest različito razvijala u različitim regijama: rasla je ili opadala kao odgovor na dostupnost hrane, varijabilnost životinjskih stada, razdoblja mira ili neprijateljstva te promjene vremena i klimatskih uvjeta. Također, ljudski život je prosječno bio kratak – neka istraživanja sugeriraju da je prosječni životni vijek trajao oko 10 godina tijekom većeg dijela ljudske povijesti. Na primjer, prosječni životni vijek u Francuskoj tijekom željeznog doba (od 800. godine pr.n.e. do oko 100. godine) trajao je svega 10 ili 12 godina. U takvim uvjetima je stopa nataliteta morala biti izrazito velika – oko 80 živorođenih na 1.000 ljudi samo kako bi naša vrsta preživjela. Da to stavimo u perspektivu, visoka stopa nataliteta danas iznosi oko 35 do 45 živorođene djece na 1.000 stanovnika, a bilježi see samo u nekim zemljama subsaharske Afrike. Dakle, kratki životni vijek je bio posljedica sporog povećanja ljudske populacije.

Do 1650. godine svjetska populacija porasla je na oko 500 milijuna. To nije veliko povećanje u odnosu na procjenu od 300 milijuna u 1. godini. Zapravo, prosječna godišnja stopa rasta zapravo je bila niža u tom razdoblju od stope između 8000. godine pr.n.e. i 1.godine n.e. Jedan od razloga neobično sporijeg rasta bila je crna smrt. Ova zastrašujuća kuga nije bila ograničena na Europu u 14. stoljeću, već je možda započela u zapadnoj Aziji oko 542. godine i odande se proširila. Stručnjaci vjeruju da je polovicu Bizantskog Carstva uništila kuga u šestom stoljeću, ukupno 100 milijuna umrlih. Takve velike fluktuacije u veličini populacije tijekom dugih razdoblja uvelike otežavaju procjenu broja ljudi koji su ikada živjeli na Zemlji.

Međutim, do 1800. godine svjetska populacija prešla je granicu od 1 milijarde i od tada je nastavila rasti na trenutnih gotovo 8 milijardi. Ovaj rast je velikim dijelom potaknut napretkom u javnom zdravstvu, medicini i prehrani koji je smanjio stopu smrtnosti, omogućujući većem broju ljudi da žive duboko u svojim reproduktivnim godinama. U cijeloj priči veliku ulogu ima industrijska revolucija.

S obzirom na trenutnu globalnu populaciju od oko 8 milijardi ljudi, procjena od 117 milijardi ljudi koji su ikada živjeli na Zemlji označava da trnutno živi ljudi predstavljaju gotovo 7% ukupnog broja ljudi koji su ikada živjeli. Budući da postojimo na Zemlji otprilike 200.000 godina, to je zapravo prilično velik postotak.

Preporučujemo ostale članke u kategoriji "Stanovništvo i naselja":

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.