Dunav u Budimpešti

Dunav

geografske teme klima i vode

U spomen na 29. lipnja 1994. godine kada je potpisana međunarodna Konvencija o zaštiti rijeke Dunav, ovaj datum se obilježava kao Međunarodni dan Dunava.

Donosimo nekoliko činjenica o Dunavu:

👉 Druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi (nakon Volge).

👉 Najduža rijeka u Europskoj uniji.

👉 Izvire na Schwarzwaldu u jugozapadnoj Njemačkoj na visini od 1.078 metara nad morem i općenito teče prema istoku-jugoistoku 2.857 km do ušća u Crno more (delta Dunava obuhvaća teritorij Rumunjske i Ukrajine).

👉 Dunav protječe kroz 10 europskih država: Njemačku (7,5 %), Austriju (10,3 %), Slovačku (5,8 %), Mađarsku (11,7 %), Hrvatsku (4,5 %), Srbiju (10,3 %), Bugarsku (5,2 %), Rumunjsku (28,9 %), Moldovu (1,7 %) i Ukrajinu (3,8 %).

👉 Uz Dunav je smješteno nekoliko glavnih gradova Srednje i Istočne Europe: Beč, Bratislava, Budimpešta i Beograd.

👉 Kroz cijelu povijest važan plovni put, ali i barijera – granica (dugo je bio sjevernoistočna granica starorimske države).

👉 Svi današnji lokalni nazivi Dunava (Dunav – Дунав, Dunărea, Duna, Dunaj, Дунай, Donau, Danube, Tuna) potječu od latinskog izvornika „Danubius“ – ime rimskog riječnog boga.

👉 Dunav prolazi istočnom Hrvatskom i čini granicu sa Srbijom u dužini od 137,5 km, od Batine do Iloka; od većih gradova prolazi pokraj Vukovara i spomenutog Iloka.

👉 Općenito, Dunav vrši funkciju međunarodne granice na dužini 1.070,9 kilometara, što obuhvaća 37% ukupne dužine ove velike rijeke.

👉 Dunav je plovan u dužini od 2 415 km, a kanalom Majna-Dunav stvara riječnu vezu Sjevernog i Crnog mora (preko rijeke Rajne).

👉 Dunav je važan izvor pitke vode za deset milijuna ljudi koji žive uzduž rijeke.

👉 Pet dunavskih zemalja koriste Dunav kao značajan izvor energije: Njemačka, Austrija, Slovačka, Srbija i Rumunjska (drugim zemljama nedostaje teritorijalna kontrola za vlastitu izgradnju (Hrvatska, Bugarska, Moldavija), tok rijeke jednostavno ne dopušta izgradnju (Ukrajina) ili je javno mišljenje o izgradnji negativno (Mađarska).

👉 Na Dunavu se nalazi najveća hidroelektrična centrala u Europi – HE Đerdap, kojom od 1972. godine upravljaju Srbija i Rumunjska.

👉 Dunavska voda koristi se za hlađenje u tri nuklearne elektrane.

Najproslavljenije glazbeno djelo o Dunavu je slavni bečki valcer „Na lijepom plavom Dunavu“ („An der schönen blauen Donau“) kojeg je skladao Johann Strauss mlađi. Strauss je ovo djelo stvorio na putovanju Dunavom, a za jedan dvorski bal 1867. godine. Manje je poznato da je Strauss mlađi bio pravi poslovni čovjek. Toliko je bio popularan da nije mogao stići svirati u svim plesnim dvoranama gdje je bio tražen, pa je zaposlio oko 300 glazbenika, koji su mogli nastupati istovremeno na različitim lokacijama. Unatoč velikom uspjehu još za života, Johann Strauss je vodio je život između napada depresije i kreativnog žara. Razmetao se ekscentričnošću, tri puta se ženio, a zbog njegove popularnosti u Parizu, bečani su ga zvali Jean. Za kraj još jedna zanimljivost: užasavala ga je pomisao da bi mogao izgubiti melodiju ako je odmah ne zapiše – jednom je notirao melodiju na plahti, ali se nepovratno izgubila u praonici… Ono što je ostalo zauvijek je „Lijepi plavi Dunav“. Preporučujemo da poslušate ovaj poznati Straussov valcer:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.