Međunarodni dan šuma

Svake godine uništimo površinu pod šumom veličine Hrvatske

geografske teme zaštita okoliša

Devet godina u nazad na današnji dan, 21. ožujka, obilježavamo Međunarodni dan šuma. Ujedinjeni narodi tijekom današnjeg dana potiču države da poduzmu lokalne, nacionalne i međunarodne napore koje bi imale za cilj organiziranje aktivnosti za dobrobit šuma i drveća. Može to biti i obična kampanja za sadnju drveća. Ovogodišnja tema Međunarodnog dana šuma je Obnova šuma – put ka oporavku i blagostanju. Više o Međunarodnom danu šuma možete pronaći ovdje.

Šume pokrivaju oko 31% svjetske kopnene površine, procjenjuje se da pohranjuju 296 gigatona ugljika i dom su većini kopnenih organizama. Šume su enormni resurs koji osigurava egzistenciju za milijune ljudi, uključujući mnoge najsiromašnije na svijetu. Šume pomažu ublažiti klimatske promjene, sprečavaju poplave te općenito poboljšavaju kvalitetu tla, zraka i vode.

Rasprostranjenost šuma na svijetu
izvor: Organizacija za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO)

Šume i šumovito zemljište pokriva oko 45% ukupne površine zemalja Europske unije. Zahvaljujući zakonskoj zaštiti i pošumljavanju, površina pod šumama u EU je porasla za 10% tijekom zadnjih 30 godina. Preračunavši na stanovnike, prosječno na svakog stanovnika EU otpada oko 0,36 hektara šume. Šume u Europskoj uniji su najrasprostranjenije u Švedskoj (30 milijuna hektara), Finskoj (24) i Španjolskoj (27). Polovica šuma u EU nalazi se u spomenute tri države. Gledajući na površinu šuma kao na udio u ukupnoj površini zemlje, najpošumljenije zemlje EU su Finska (66% ukupne površine zemlje) i Švedska (63%). Slijedi Slovenija (61%), Estonija (58%), Latvija (56%). Zemlje s relativno najmanjom površinom pod šumama su Nizozemska (8%), Malta (11%) i Danska (16%). U tijeku je izrada nove strategije Europske unije za šume, a traju konzultacije u koje se možete uključiti ovdje.

U Hrvatskoj, šumama je pokriveno 34% kopnene površine, čineći Hrvatsku državu u svjetskom prosjeku, ali ispod prosjeka Europske unije. Da nema čovjeka, šume bi u Hrvatskoj rasle gotovo posvuda, obzirom za povoljne prirodne uvjete. Dok su intenzivnom eksploatacijom u većini europskih zemlja autohtone šume uništene, a zatim nadomještavane brzorastućim vrstama, šume u Hrvatskoj su u 95% slučajeva prirodne, autohtone. Nadomještavane šume su najčešće sastavljene od jedne vrste drveća, koje na staništu gdje su posađene nisu autohtone i to ih čini posebno osjetljivima i ekološki manje stabilnim ekosustavima od prirodnih šuma. Više o šumama možete pronaći u članku i video materijalu objavljenom na našem portalu povodom Svjetskog dana divljiv vrsta.

Znamo da je obnova drveća dugotrajan proces. Ipak, nastavljamo sustavno uništavati šume. Ljudski utjecaji već su doveli do gubitka oko 40% svjetskih šuma. Ukoliko se nastavi ovakav trend, do sredine stoljeća svega 10% kopna na Zemlji bit će prekriveno šumama (za usporedbu od trenutnih 31%). Tijekom svega jedne četvrtine stoljeća, između 1990. i 2015. godine, posjekli smo 129 milijuna hektara šuma. Ta površina odgovara površini 23 površine Republike Hrvatske! Nestajanje šuma nije samo nestajanje samog drveća: cijeli ekosustavi su uništeni, a svi mi, ljudi i životinje, trpimo posljedice.

Poljoprivreda je odgovorna za 80% gubitka šuma zbog proizvoda kao što su soja, govedina i palmino ulje. Šume su također izvor važnog građevinskog materijala (što nije zanemarivo kada je u pitanju porast populacije na Zemlji), stabla su nam potrebna za izradu papira (koliko je stabala potrebno za izradu papira potražite u našem članku o recikliranju), ali šume krčimo i kako bismo stvorili mjesto za nova stambena naselja.

Ilegalna sječa čini 50-90% ukupne tropske šume u slivu Amazone, Srednje Afrike i jugoistočne Azije, što čini 15-30% svjetske trgovine drvom. Ilegalna trgovina drvom izuzetno je unosna, procjenjuje se na između 30 i 100 milijardi dolara godišnje (podatci Interpola). Od 40-61% indonezijske drvne industrije pokreće ilegalna sječa tropskih šuma. Oko 25% ruske drvene građe koja se izvozi dolazi od ilegalne sječe. U Gabonu se čak 70% drvne građe dobiva ilegalno.

Primjer Amazone

Amazonija je prostrana regija u Južnoj Americi koja leži na teritoriju 8 zemalja u brzom razvoju. Na ovom području živi oko 10% svih vrsta koje žive na Zemlji. Šuma pokriva površinu od 6,7 milijuna četvornih kilometara, što čini 50% tropskih šuma u svijetu. Ova džungla je skladište od 90 do 140 milijardi tona ugljika, što pomaže stabiliziranju lokalne i globalne klime. Dodatno, kroz regiju prolazi gotovo 10.000 km riječnih tokova. Kako amazonske šume osiguravaju 20% svjetske potrebe za kisikom i daju istu količinu slatke vode, stanje cijelog našeg planeta usko je povezano sa stanjem Amazone.  

Satelitske slike lokacija šumskih požara prašuma Amazone između 15. i 22. kolovoza 2019.
izvor:  NASA EOSDIS/ LANCE, GIBS/Worldview, MODIS, GFED – Global Fire Emissions Database

U svijetu postoji ogromna potražnja za sirovinama iz ove regije, a nesavršeni zakon nije u stanju učinkovito zaštititi najugroženija područja. Nekontrolirana krčenja ispuštaju ogromne količine ugljika u atmosferu s katastrofalnim posljedicama za cijeli svijet. Oko 97% šumskih požara u Amazoniji namjerno je uzrokovano kako bi se stvorilo mjesta za usjeve i stoku. Soja – sastojak krme za domaće životinje dolazi, između ostalog upravo s takvih područja. Tempo uništenja šuma Amazonijie zadnjih desetak godina kontinuirano raste, a krivica pada djelomično i na nas. Naime, potražnja Europske unije za proizvodima poput soje za prehranu goveda i kokoši posredno uzrokuje gubitak tamošnjih šuma i šumske požare. Smatra se da je EU odgovorna za više od 10 posto gubitka svjetskih šuma.

U mnogim kulturama se vjeruje da se grljenjem drveća iz ljudskog organizma oslobađa negativna energija. Možda je Međunarodni dan šuma idealan trenutak da to isprobate? Grlili drveća ili ne grlili – budite odgovorni prema šumama.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *