Turisti fotografiraju početni meridijan u Greenwichu

Kako i kada je određen početni meridijan?

geografske teme karte i otkrića

Jedan od najneobičnijih sastanaka u povijesti bila je konferencija održana u Washingtonu u listopadu 1884. godine. Na poziv predsjednika SAD-a Arthura A. Chestera, susreo se 41 delegat iz 25 tadašnjih država svijeta kako bi prisustvovalo onome što se nazvalo Međunarodnom meridijanskom konferencijom. Cilj konferencije bio je uspostavljanje početnog meridijana.

Krajem 19. stoljeća to je bilo i više nego prijeko potrebno. Radilo se o razdoblju u kojem još nisu postojale vremenske zone te je svako mjesto na svijetu računalo svoje vrijeme. Istovremeno, izuzetno se razvio brodski i željeznički promet kojim je ubrzan prijevoz roba i putnika, te je samim tim međunarodna trgovina narasla do te mjere da je bilo neophodno postaviti sve satove na svjetske standarde. Uspostavom globalnog standardnog vremenskog sustava, prijenos tereta, ljudi i novaca bio bi učinkovitiji.

Zemlje koje su imale svoje predstavnike bile su Austro-Ugarska, Brazil, Kolumbija, Kostarika, Francuska, Njemačka, Velika Britanija, Gvatemala, Havaji, Italija, Japan, Meksiko, Rusija, San Domingo, Salvador, Španjolska, Švedska, Švicarska, Sjedinjene Američke Države i Venezuela.

Delegati na Međunarodnoj meridijanskoj konferenciji u Washingtonu 1884. godine
Delegati na Međunarodnoj meridijanskoj konferenciji u Washingtonu 1884. godine

Delegati na Međunarodnoj meridijanskoj konferenciji u Washingtonu 1884. godine

Odluke ove konferencije do kojih je došlo glasanjem delegata 13. listopada 1884. godine, a koje vrijede do danas su slijedeće:

  • Brojne postojeće početne meridijane zamijenit će jedan svjetski početni merdijan.
  • Meridijan koji je prolazio kroz opservatorij u Greenwichu je početni meridijan.
  • Sve geografske dužine računaju se istočno i zapadno od ovog meridijana do 180°.
  • Sve zemlje moraju usvojiti univerzalni dan.
  • Univerzalni dan je solarni dan, započinje u ponoć u Greenwichu i računa se na 24-satni sat.
  • Svi nautički i astronomski dani posvuda počinju u 12:00:01.

Od 25 država, 22 su glasale za rezoluciju o utvrđivanju meridijana u Greenwichu. San Domingo (današnja Dominikanska Republika) glasala je protiv, dok su Francuska i Brazil ostale suzdržane. Francuzi su na svojim kartama prihvatili za početni meridijan onaj koji prolazi kroz Greenwich tek 1911. godine, 27 godina kasnije.

Predstavnik Austro-Ugarske Monarhije, samim tim i Hrvatske, bio je barun Ignatz von Schæffer, izvanredni izaslanik i opunomoćeni ministar. Pregledavajući 211 stranica transkripta s Meridijanske konferencije, nismo primjetili da je naš predstavnik barun von Schæffer uzimao riječ.

Na ovoj konferencji je određena i međunarodna datumska linija – meridijan od 180°. Nalazi se na suprotnoj strani svijeta od početnog meridijana, ali nije pravilna kao početni meridijan, nego nazubljena, obzirom da radi praktičnosti zaobilazi neke državne granice. Iz praktičnih razloga vremenske zone također ne slijede zamišljene linije meridijana. Teoretski, svakih 15° od početnog meridijana do datumske granice na istok trebao bi se dodati jedan sat, odnosno na svakih 15° idući prema zapadu – oduzeti.

Karta svjetskih vremenskih zona
Karta svjetskih vremenskih zona

Referentni meridijani koji su se koristili prije 1884. godine, osim Greenwicha su uključivali one na Kanarskim otocima, u Rimu, Kopenhagenu, Jeruzalemu, Sankt Peterburgu, Pisi, Parizu, Oslu i Philadelphiji.

Zašto je onda na Meridijanskoj konferenciji baš onaj u Greenwichu odabran za početni? Unatoč prigovorima, činjenično stanje s kraja 19. stoljeća išlo je u prilog Velikoj Britaniji. Tada je Britanija bila najjača pomorska i kolonijalna sila svijeta. Predstavnik iz Kanade predstavio je činjenicu da 72% brodova na svijetu već koristi karte s ucrtanim početnim meridijanom u Greenwichu.

A zašto je preko dvije trećine brodova već koristilo Greenwich? Osim same brojčane prevage britanske flote, ovaj odgovor nalazimo u događajima oko 150 godina prije konferencije. Tada se yorkshirski stolar i urar John Harisson odazvao izazovu britanske vlade za konstrukciju sata koji bi omogućio određivanje geografske dužine i izradio prvi kronometar 1738. godine. Radilo se o dovoljno preciznom satu koji stalno pokazuje srednje Sunčano vrijeme zadanog početnog meridijana.

Kronometar Johna Harissona
Kronometar Johna Harissona

Nešto kasnije Harissonov kronometar koristi James Cook na svojim plovidbama, tijekom kojih izrađuje pomorske karte daleko modernijie od svih dotadašnjih, ucrtavajući koordinate lokacija na njima istočno ili zapadno od Greenwicha, mjesto gdje je postavio svoj kronometar – početni meridijan.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *