Machu Picchu

Prvi dan proljeća

geografske teme svemir i Zemlja

Kada Zemlja ne bi otklonjena 23,5° od svoje osi dok se okreće oko Sunca, život na njoj bi nam bio poprilično monoton. Dužina dana i noći ne bi se mijenjala u mjestu u kojem živimo i cijelo vrijeme bilo bi jedno te isto godišnje doba. Ipak, planeta na kojoj živimo rotira pod navedenim kutem, zbog čega smo svjedoci različitih zanimljivih pojava koje se ciklički ponavljaju svake godine. I tako 4,6 milijarde godina.

Dakle, upravo nagib od 23,5° utječe na to da sjeverna i južna polukugla (hemisfera) izmjenjuju svoj položaj prema Suncu. Kada je na našoj polukugli ljeto (na južnoj zima), sjeverna polukugla nagnuta je više prema Suncu, a južna polukugla od njega. I obrnuto. Dva puta u godini, tijekom suncostaja (solsticija) u lipnju i prosincu, jedna polutka ima najduži, a druga najkraći dan. Također dva puta u godini, Sunce se prividno nađe iznad ekvatora. Tada niti jedna polukugla nije nagnuta prema Suncu, pa Sunčeve zrake pod pravim kutom obasjavaju Zemljin ekvator. Ta dva dana duljine dana i noći su na cijelom svijetu jednake – po 12 sati, a događaj nazivamo ravnodnevnicom, ravnodnevicom ili ekvinocijem. Ravnodnevnicu koja nastupa oko 21. ožujka, na sjevernoj polukugli nazivamo proljetnom, a na južnoj polukugli jesenskom. Onu oko 22. rujna mi nazivamo jesenskom, a svi Zemljani ispod ekvatora proljetnom. Točni datumi ravnodnevnica variraju iz godine u godinu, obzirom da ovise o astronomskim pojavama: Zemljinoj orbiti, gravitaciji ostalih planeta i prijestupnoj godini, prije svega. Iako su mnogi navikli računati da proljeće započinje 21. ožujka, posljednji put se to dogodilo 2007. godine, a slijedeći put će se dogoditi 2102. godine. U međuvremenu, nekoliko puta tijekom ovog stoljeća prvi dan proljeća obilježavat ćemo i 19. ožujka (prvi put 2048. godine).

Prikaz položaja Zemlje i Sunca tijekom četiri godišnja doba
Prikaz položaja Zemlje i Sunca tijekom četiri godišnja doba
izvor: Four season blank.svg: User:Horst Frank, Gothika (blank vector image) derivative work: JonoboCC BY-SA 3.0, (Wikimedia Commons)

Iako bismo pogledom kroz prozor danas to teško ustvrdili, na našim geografskim širinama slijede nam tri mjeseca proljeća. Ono počinje današnjom proljetnom ravnodnevnicom točno u 10.37 po srednjoeuropskom računanju vremena, a završit će ljetnim suncostajem (ove godine 21. lipnja u 05.32).    

Današnji dan je uistinu poseban: danas Sunce svim stanovnicima Zemlje izlazi točno na istoku, a zalazi točno na zapadu. Dani poput ravnodnevnica (ekvinocija) i suncostaja (solsticija) su jasno vidljive prirodne pojave, pa ne čudi da su ih u prošlosti obilježavali gotovo svi stari narodi i sve drevne kulture – svaka na svoj način. Kelti su slavili prvi dan proljeća kao dan uskrsnuća Sunca. U staroj Grčkoj bi na današnji dan slavili Dionizovo ponovno rođenje, a u starom Rimu početak nove godine. U svim kulturama, prvi dan proljeća simbolizirao je buđenje, stvaranje i rađanje nečeg novog. Do danas su širom svijeta sačuvani ostatci neobičnih građevina koje su odigravale središnju ulogu u obilježavanju, slavljenju i proučavanju ekvinocija i/ ili solsticija. Primjer tome je Stonehenge (Engleska), Machu Picchu (Peru), Chichen Itza (Meksiko), kanjon Chaco (Novi Meksiko, SAD), Newgrange (Irska) te Velika sfinga i Kefrenova piramida (Egipat). Kod Slavena, proljetnom ravnodnevnica u ožujku je također započinjala nova godina. Nažalost danas rijetko koja kultura i dalje slavi ove događaje. S druge strane, prihvatili smo proslavu Nove godine 1. siječnja, dana kada se astronomski sa Zemljom ništa bitno ne događa.

Nebeski ekvator i ekliptika

Nebeski ekvator i ekliptika
izvor: Mmarre – Original Nebeski ekvator i ekliptika.svg by Burga, (Wikimedia)

Ukoliko imate priliku, promatrajte još večeras ovaj fenomen. Dovoljno je izabrati mjesto s kojeg je jasno vidljiv zalazak Sunca i možete primjetiti (dokumentirati fotografijama) kako svakoga dana Sunce zalazi na drugom mjestu. Budite spremni nešto prije 17.58 (Osijek), 18.07 (Split), 18.09 (Zagreb) ili 18.15 (Rijeka). Javite nam rezultate svojih promatranja: da li Sunce između proljetne ravnodnevnice i ljetnog suncostaja zalazi više u desno ili u lijevo od početne točke današnjeg točnog zapada.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *