Sretan prvi dan zime

Prvi dan zime

geografske teme svemir i Zemlja

Svake godine promatramo dva solsticija: jedan u lipnju i jedan u prosincu. Prosinački solsticij označava najkraći dan na sjevernoj, i najduži dan na južnoj Zemljinoj hemisferu. Na sjevernoj hemisferi prosinački solsticij označava početak astronomske zime na sjevernoj, odnosno početak astronomskog ljeta na južnoj.

Dok većina smatra kako solsticij traje cijeli dan, radi se zapravo o određenom trenutku – trenutku kada Sunce dosegne svoju najjužniju geografsku širinu tijekom godine, tj. zasja točno iznad jarčeve obratnice na južnoj hemisferi (23°30′ S). Ove godine to će se dogoditi 21. prosinca u 16:59 po srednjoeuropskom vremenu, a Sunce će se u tom trenutku nalaziti iznad Paragvaja u Južnoj Americi na ovoj lokaciji. Već minutu kasnije, Sunce će biti nešto sjevernije i krenuti prema jarčevoj obratnici na sjevernoj hemisferi, gdje će se naći pola godine kasnije proglašavajući početak ljeta svim lokacijama položenim sjeverno od ekvatora. Nakon zimskog solsticija dani postaju sve dulji, ali isprva vrlo sporo, da bi dnevni intervali produženja dana porasli s približavanjem ekvinocije u ožujku – prvog dana proljeća.

Zimski solsticij ili suncostaj

Zanimljivo je to da je tijekom zime na sjevernoj hemisferi Zemlja u stvari najbliža Suncu, a ne najudaljenija, kako bi se logički moglo zaključiti. Naime, godišnja doba nisu definirana po tome koliko je Zemlja udaljena od Sunca, nego nastaju zbog otklona od 23,5° od svoje osi dok se okreće oko Sunca (preporučujemo članak Prvi dan proljeća). Zbog ovog otklona do Zemljinih hemisfera tijekom revolucije (godine) dopiru različite količine sunčeve svjetlosti. One uzrokuju varijacije u temperaturama i vremenskim obrascima, koje grupiramo u četiri godišnja doba. Zapravo, nekoliko tjedana nakon prosinačkog solsticija zemlja se nalazi na svom perihelu – lokaciji na Zemljinoj orbiti koja je najbliža Suncu. Na toj lokaciji Zemlja će na svojoj elipsoidnoj putanji biti udaljena oko 147 milijuna kilometara od Sunca, dok će pola godine kasnije biti udaljena čak 5 milijuna kilometara više (a na sjevernoj hemisferi će taman započeti ljeto).

Dakle, nagnuta sjeverna hemisfera u prosincu prima najmanje sunčeve svjetlosti tijekom dana. Što je lokacija udaljenija od ekvatora, to je ovaj učinak najmanji. U tropskim područjima najkraći dan je tek nešto kraći od 12 sati, u umjerenom pojasu dani su znatno kraći, dok unutar arktičkog kruga Sunce uopće ne izlazi (javlja se tzv. Polarna noć).

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.