segment primarnog zrcala teleskopa Webb

Webbov teleskop “težak” 10 milijardi dolara lansiran u svemir

geografske teme svemir i Zemlja

(tekst izmjenjen 25.12.2021. u 14.25)

Nakon gotovo tri desetljeća priprema i nekoliko odgađanja lansiranja, na sam katolički Božić 24. prosinca 2021. godine u 13.20 po našem vremenu, uspješno je lansiran svemirski teleskop James Webb (JWST) iz svemirskog centra Kourou u Francuskoj Gvajani. Najnoviji teleskop lansiran je uz pomoć pouzdane europske rakete Ariane-5.

Svemirski teleskop James Webb (James Watt Space Telescope) bio je smješten na vrhu rakete u kutiji dimenzija 10,6 x 4,5 x 4,5 metra postavljen na raketu koja ga je izbacila u orbitu. Ovaj 10 milijardi američkih dolara vrijedan teleskop dio je najskupljeg ikad zamišljenog svemirskog znanstvenog eksperimenta na svijetu.

Ogromno zrcalo promjera 6,5 metara sastavljeno je od 18 pozlaćenih šesterokutnih segmenata. To zrcalo, koje ne smije sa Zemlje otići niti s najmanjim zrncem prašine, kao i svi superosjetljivi instrumenti Webbovog teleskopa, pokušat će špijunirati prve zvijezde koje su zasjale u svemiru prije više od 13,5 milijardi godina. Pretpostavlja se da su prve zvijezde zasjale u svemiru oko 100-200 milijuna godina nakon Velikog praska. Webbov teleskop ima za cilj vidjeti svjetlost koja dolazi od tih prvih zvijezda – što dalje vidimo u Svemiru, to vidimo sve dalju njegovu prošlost. Svjetlost se kreće brzinom od oko 300.000 kilometara u sekundi. Što znači, da svakih 300.000 kilometara dalje koje vidimo, otišli smo sekundu nazad u prošlost. Cilj Webbovog teleskopa je otići 13,5 milijardi godina u prošlost i vidjeti tadašnje svjetlo. Ukoliko mu to uspije, Webbov teleskop bi mogao pomoći znanstvenicima odgovoriti na brojna pitanja o povijesti i porijeklu svemira, o crnim rupama, supernovama i dr. Drugi zadatak Webba je također istražiti atmosfere udaljenijih planeta u potrazi za znakovima života.

Zahvaljujući jačini i mogućnosti otkrivanja infracrvenog svjetlosnog spektra, Webbov teleskop može gledati dalje u svemir i istovremeno dalje u prošlost od njegovog prethodnika Hubblea.
izvor: JWST/NASA

Radi se o zajedničkom projektu američke, europske i kanadske svemirske agencije (NASA, ESA i CSA), a sve skupa na projektu su tijekom posljednja tri desetljeća radile tisuće inženjera i stotine znanstvenika sa više od 300 sveučilišta, organizacija i poduzeća iz 15 zemalja svijeta. Ukupno je do sada utrošeno 40 milijuna radnih sati po čovjeku tijekom projekta – to je milijun radnih tjedana, odnosno 19.230 godina rada kada bi posao obavljala jedna osoba 5 dana u tjednu po 8 sati, bez godišnjih odmora.

Svega tri minute nakon lansiranja, oklop koji štiti Webbov teleskop je odbačen, a teleskop se nakon polusatne pomoći rakete Ariane-5 uputio na lokaciju L2 udaljenu oko 1,5 milijuna kilometara od Zemlje, s koje će kružeći oko Sunca, uvijiek sa Zemljine tamne strane, promatrati svemir. Do te lokacije (oko 4 puta udaljenije od udaljenosti između Zemlje i Mjeseca), teleskop će stići za oko mjesec dana, a već tijekom putovanja će se početi otvarati i Webbovo glavno zrcalo promjera 6,5 metara te štitnik protiv sunca veličine teniskog terena. Ipak, proći će pola godine dok novi teleskop ne počne u potpunosti funkcionirati i slati nam prve slike dalekog svemira – to vijeme potrebno mu je za pokretanje svih sustava, hlađenje, kalibraciju i sl.

Druga Lagrangeova točka (L2): lokacija Webbove orbite u Sunčevom sustavu. Radi se o jednom od pet poznatih položaja u svemiru u kojima gravitacijsko privlačenje Sunca i Zemlje uravnotežuje centripetalnu silu potrebnu da se letjelica kreće s njima i zbog toga smanji potrošnju goriva kako bi zadržala svoju poziciju.
izvor: JWST/NASA

Webbov teleskop će se pridružiti legendarnom Hubbleovom teleskopu, koji svemir promatra unatrag 31 godinu (od 1990.), tijekom kojih prikuplja revolucionarna znanstvena zapažanja koja su promijenila naše temeljno razumijevanje svemira. Webbov teleskop je upola lakši od Hubbleovog (6,2 naspram 12,2 tone), s gotovo tri puta većim zrcalom (promjera 6,5 naspram 2,4 metra) i puno otporniji (npr. može raditi pri temperaturama između -235°C i 125°C). Webbov teleskop je oko 100 puta jači od Hubbleovog teleskopa. Ključna razlika između Hubbleovog i Webbovog teleskopa je ta da je Webbov podešen da detektira infracrvenu svjetlost, koju Hubble ne može detektirati. Ova svjetlost je nevidljiva ljudskom oku, ali je njezina detekcija neophodna jer će se u njoj pojaviti sjaj najudaljenijih objekata u Svemiru.

Zašto je lansiranje Webbovog teleskopa tako uzbudljivo i važno? Webbovim teleskopom gledamo u daleku, gotovo nepojmljivu, prošlost. Iako postoje teorije što se tamo nalazi, mi to još ne znamo i moguće je da nam Webbov teleskop otkrije nešto potpuno novo, ili – u najmanju ruku – potvrdi starija saznanja. Hubbleov teleskop nam je dao mogućnost da vidimo uistinu daleke galaksije, ali nije nam pružio užitak promatranja kreiranja galaksija – ono što bi nam teoretski Webbov teleskop mogao pružiti.

Znanstvenici smatraju da je svemir prilikom svog nastanka u Velikom prasku sadržavao samo tri kemijska elementa: vodik, helij i nešto litija. Svi ostali elementi, uključujući i one vitalne za život (npr. ugljik i kisik), nastali su nuklearnim reakcijama u središtu zvijezda. Ukoliko Webbov teleskop bude u stanju promatrati nastanke zvijezda, moža nam pomogne u razumijevanju porijekla svega što vidimo oko sebe, kao i toga kako smo nastali.

Iako je to teško tvrditi, ali Webbov teleskop ima velike šanse da pronađe planete Mliječne staze na kojima postoje uvjeti za život. U konačnici, Webbov teleskop predstavlja budućnost astrofizike.

Pratite lansiranje uživo i saznajte više

Postanite virtualni gost lansiranja Webba u svemir. Potrebno je izvršiti besplatnu registraciju, a za uzvrat dobijate informacije o promjenama rasporeda lansiranja, informacije o istaknutim aktivnostima misije, kao i pristup odabranim izvorima o misiji. Registracija također omogućuje informacije o prekretnicama nakon lansiranja – budite obaviješteni kada prve slike s Webbovog teleskopa budu dostupne! Poveznicu za registraciju pronađite ovdje.

A možete i samo jednostavno sve pratiti uživo u prijenosu NASA TV ovdje.

Više informacija saznajte na stranicama Svemirskog teleskopa Jamesa Webba ovdje.

p.s. Novi teleskop je nazvan prema Jamesu Webbu, američkom dužnosniku koji je nadzirao rad NASA-e od 1961. do 1968. godine, tj. svaku od kritičnih misija prvih posada tijekom svemirskih programa Mercury i Gemini. Teleskop Hubble nazvan je po Edwinu Hubbleu, američkom astronomu iz prve polovice 20. stoljeća koji je odigrao ključnu ulogu u uspostavljanju polja ekstragalaktičke astronomije i promatračke kozmologije, dokazujući da su mnogi objekti za koje se prije smatralo da su oblaci prašine i plina i klasificirani kao „maglice“ zapravo galaksije izvan Mliječne staze.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.