Na norveškom otoku Spitsbergenu koji je dio arhipelaga Svalbard smještenog u Arktičkom oceanu na pola puta između kontinentalne Norveške i Sjevernog pola, smjestilo se Svalbardsko globalno skladište sjemena. Ovo skladište pušteno u funkciju 2008. godine ima za cilj dugotrajno uskladištiti sjemena brojnih biljaka iz cijelog svijeta.
Objekt ponekad nazivaju i „Trezorom Sudnjeg dana“ – posljednjom nadom čovječanstva protiv izumiranja nakon neke svjetske krize enormnih razmjera. Misija skladišta je uistinu čuvanje svjetskog sjemena na sigurnom, ali nije bilo zamišljeno kao baza iz koje će se ponovno zasijati cijeli svijet nama poznatim biljkama nakon moguće katastrofe svjetskih razmjera. Zamislio ga je znanstvenik, zaštitnik prirode i zagovornik biološke raznolikosti Cary Fowler, koji je želio stvoriti jedinstveno mjesto gdje bi se što sigurnije moglo pohraniti svo svjetsko sjeme.
Naime, trenutno postoji više od 1.750 genskih banaka, ali one su raspoređene po cijelom svijetu i gotovo sve su osjetljive na ratove, prirodne katastrofe, kvarove opreme i druge moguće probleme. Ukoliko neka od banaka izgubi svoje uzorke iz nekog razloga, u Svalbardskom skladištu mogu pronaće rezervnu kopiju. Takvi gubitci na svijetu su redoviti. Na primjer, Filipinska nacionalna banka gena bila je prvo oštećena poplavama, a zatim uništena u požaru. Banke gena u ratom zahvaćenim Afganistanu i Iraku potpuno su izgubljene, a međunarodna banka gena u Siriji je već duže vrijeme nedostupna. Upravo je rat u Siriji prouzročio 2015. godine prvo povlačenje iz Svalbardskog skladišta sjemena – sjemenke čuvane u Norveškoj su zamijenile one oštećene u banci gena u blizini teško oštećenog sirijskog grada Alepa, tako što su zasađene na poljima u Libanonu i Maroku, a nakon namnožavanja, vraćene su u Svalbardsko skladište, ali i u banke gena u Libanonu i Maroku.
Lokacija 1000 m² velikog skladišta urezanog u planinu na Spitsbergenu je gotovo savršena. Njegova udaljenost (izoliranist) čini ga sigurnijim od lokacija ostalih skladišta. Nalazi se na geološki vrlo stabilnom području, izdignuto je dovoljno visoko kako bi se spriječile eventualne poplave čak u slučaju topljenja svih ledenjaka, a lokacija se odlikuje i niskom vlažnošću, što pogoduje očuvanju sjemena. Obzirom na geografsku širinu, unutar planine u permafrostu u kojem je sagrađeno Svalbardsko globalno skladište sjemena, stalne temperature ne prelaze ništicu i uglavnom se kreću oko -5°C. Strojevi dodatno rashlađuju skladište na -18°C, za što je potrebna dodatna energija, ali niti približno toliko velika kao u skladištima sjemena u drugim krajevima svijeta. Ukoliko pak dođe do kvara uređaja za rashlađivanje ili nestanka struje, sjeme se ovdje neće pokvariti. Računa se da zbog prirodnih uvjeta planine u kojoj se nalazi skladište temperatura ne bi porasla do ništice puna dva stoljeća. Na kraju, važno je i to da je otok Spitsbergen najsjevernija zračna luka u koju slijeću redovni letovi, što olakšava pristup skladištu.
Svalbardskim skladištem sjemena upravlja se prema uvjetima navedenim u tripartitnom sporazumu između norveške vlade, međunarodne neprofitne organizacije Crop Trust i Nordijskog centra za genetičke resurse. Skladište je u potpunosti financirala norveška vlada (8,8 milijuna dolara), dok operativne troškove, koji iznose oko 300 tisuća dolara godišnje, financiraju Norveška i organizacija Crop Trust. Pohranjivanje sjemena u trezor je besplatno za deponente, a norveški zakon je zabranio skladištenje genetski modificiranog sjemena. Kako ovo skladište u osnovi čuva duplikate sjemena biljaka koje se već čuva u nekoj od 1.750 već spomenutih banaka sjemena širom svijeta, možemo reći da je Svalbardsko skladište posljednja sigurnosna kopija sjemenja svjetskih biljaka.
U skladištu koje nitko ne čuva može se pohraniti ukupno i do 4,5 milijuna uzoraka sjemena, a jedan uzorak sadrži oko 500 sjemena. Prema najnovijim podatcima Svalbardsko globalno skladište sjemena čuva 1.125.419 različitih uzoraka sjemena, koji predstavljaju više od 13.000 godina naše poljoprivredne povijesti, a te uzorke je pohranilo ukupno 89 različitih deponenata. Deponenti su isključivi vlasnici deponiranih uzoraka i jedino oni imaju pravo pristupa sjemenju koje su položili.
Popis svih uzoraka sjemena pohranjenih u Skladištu možete vidjeti na internet stranici Nordijskog centra za genetičke resurse (NordGena).
