rasjed San Andreas iz zraka

Rasjed San Andreas

geografske teme geologija i reljef

Dana 18. travnja 1906. godine, u 5 sati i 12 minuta ujutro po lokalnom vremenu, Pacifička ploča pomaknula se oko 6 metara prema sjeveru duž 430 kilometara duge pukotine u sjevernom dijelu rasjeda San Andreas. U samo nekoliko sekundi oslobodila se energija akumulirana stoljećima i razvio se potres koji je razorio San Francisco.

Premda je potres uništio mnoge građevine, najveća šteta je nastala od mahnitog požara koji je buknuo uslijed potresa, a koji je zahvatio cijeli grad i trajao nekoliko dana. Poginulo je više od 3.000 ljudi i uništeno preko 80% grada. Ovaj potres nalazi se visoko na popisima američkih katastrofa, a u Sjedinjenim državama ga pamte kao jedan od najgorih i najsmrtonosnijih potresa u povijesti.

Ruševine nakon potresa u San Francisu 1906. godine
izvor: National Archives and Records Administration

San Andreas je jedan od najpoznatijih rasjeda na svijetu. Rijetka su mjesta na svijetu gdje je moguće jednom nogom stajati na jednoj, a s drugom na drugoj tektonskoj ploči. San Andreas je horizontalni rasjed, što znači da se stijenski blokovi pomiču vodoravno u suprotnim smjerovima. Budući da se nalazi na granici dviju tektonskih ploča, San Andreas je također i transformni rasjed. Pruža se duž kalifornijiske obale, zapadno od rasjeda je Pacifička ploča, koja se prostire od kalifornijsko gruba gotovo do krajnjih granica istočne Azije. Istočno se nalazi Sjeveroamerička ploča, na kojoj je glavnina istoimenog kontinenta.

Rotacijom Pacifičke ploče obalni dio Kalifornije polako se pomiče prema sjeverozapadu i odmiče se od ostatka Sjeverne Amerike. U posljednjih 20 milijuna godina, Pacifička ploča se pomaknula oko 560 km u odnosu na Sjevernu Ameriku, što prosječno iznosi 1 cm na godinu. Smicanje ploča posljednjih nekoliko stoljeća se ubrzava, pa se godišnji prosjek povećao na 5 cm.

Rasjed San Andreas nije jedna pukotina u Zemljinoj kori. Sastoji se od četiri veća i nekoliko manjih segmenata. To pomicanje uzrokuje na tisuće manjih potresa svake godine, ali s vremena na vrijeme uzrokuje i one veće, razornije. Upravo pomicanje u sjevernom segmentu San Andreasa uzrokovalo je razorni potres 1906. godine. Jačina tog potresa procjenjena je na 8,3 stupnja prema Richterovoj ljestvici.

Sistem rasjeda San Andreas u Kaliforniji (segmenti smicanja i godine većih potresa)
izvor: USGS

Slijedeći veći potres San Francisco pretrpio je 1989. godine (6,9 stupnjeva prema Richteru), kada je epicantar bio u Loma Prieti blizu Santa Cruza. Unatoč ne tako visokoj magnitudi, potres iz 1989. godine uzrokovao je velike štete, ali i 63 smrtna slučaja te gotovo 4.000 ozlijeđenih.

Seizmolozi strahuju da se trenutno veliki pritisak nakuplja u južnom segmentu rasjeda San Andreas. Kada se taj pritisak otpusti, doći će do mnogo jačeg i razornijeg potresa. Prognozira se da bi se takav potres mogao dogoditi prije 2032. godine.

Sedam glavnih rasjeda na području zaljeva San Francisco i vjerojatnost potresa magnitude 6,7 stupnjeva po Richteru ili više, 
a koji bi se mogao dogoditi do 2032. godine - karta

Sedam glavnih rasjeda na području zaljeva San Francisco i vjerojatnost potresa magnitude 6,7 stupnjeva po Richteru ili više, a koji bi se mogao dogoditi do 2032. godine

O velikom potresu koji je razorio San Francisco 1906. godine pisali smo na portalu ABC Geografija i u putopisu Američki zapad – San Francisco, a više o potresima (uključujući i video materijal kako se pripremiti za potres), možete pronaći u članku Potres jačine 5,5 stupnjeva po Richteru? Apsolutno netočno.

Preporučujemo članke iz kategorije "Geologija i reljef":

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.