Demografska katastrofa Hrvatske

Promjene broja stanovnika Hrvatske od 1857. do 2021. godine

geografske teme stanovništvo i naselja

Svega tjedan dana od objave poražavajućih i katastrofalnih privremenih, ali službenih rezultata Popisa stanovništva 2021. godine u Hrvatskoj, emocije su se slegle, a tek poneki mediji se tu i tamo vraćaju na tu temu – uglavnom kroz “skandalozne” priče pojedinaca kojima popisivači, eto, nisu pokucali na vrata pa Popis 2021. „nije vjerodostojan“. Realno gledajući, vjerodostojnost ovog popisa je velika. Zar netko misli da su na popisima 2011., 2001., 1991. 1981. ili 1857. popisivači uistinu obišli apsolutno sva kućanstva? Čak i da se radi o stotinama pa i tisućama napopisanih domova, to ne mijenja činjenicu da su rezultati loši, pa čak i lošiji od očekivanih.

Prije dolaska Hrvata na današnje područje Hrvatske u 7. stoljeću, na njemu su uglavnoom živjele zajednice romaniziranih Ilira, Histra i Liburna. Kako znamo, prostor na koji su doseljeli Hrvati bio je prostorom mnogobrojnih sukoba, a prodorom Osmanlija i prostorom useljavanja naroda koji su bježali s istoka. Pretpostavlja se da u ranom i razvijenom srednjem vijeku broj stanovnika na prostoru današnje Hrvatske nije prelazio milijun i pol stanovnika. Ovaj broj bio je stalan sve do početka 18. st., kada je došlo do smirivanja stanja poslije osmanlijskih osvajanja. Od početka 18. st. pa do 1991. godine Hrvatska bilježi kontinuirani porast stanovništva, izuzevši godine neposredno nakon Prvog i Drugog svjetskog rata.

Prvi suvremeni popis stanovništva u Hrvatskoj je održan 1857. godine. Tada je zabilježeno da u Hrvatskoj živi 2,1 milijun stanovnika. Do Prvog svjetskog rata broj stanovnika se popeo na 3,5 milijuna stanovnika. Unatoč padu stanovnika prouzročenim ratom (3,4 milijuna stanovnika 1921.), broj stanovnika na samom početku Drugog svjetskog rata 1941. godine procijenjen je na 4,1 milijun. Prvi službeni popis stanovništva nakon Drugog svjetskog rata daje stanje od 3,8 milijuna stanovnika 1948. godine – situacija kakvu brojčano imamo više-manje danas, sedam desetljeća kasnije. Tijekom naredne 43 godine (1948.-1991.) broj stanovnika u Hrvatskoj raste. Sporo, ali kontinuirano. Popisom 1991. godine Hrvatska je imala gotovo 4,8 milijuna stanovnika, što ujedno predstavlja i njezin najveći broj stanovnika od kada se održavaju popisi stanovništava, a najvjerojatnije i uopće.

Događaji iz 1990-ih (Domovinski rat, iseljavanja), ali i promjena metode popisivanja utjecali su na veliko smanjenje stanovništva koje je bilo vidljivo na popisu 2001. godine: pad s 4,78 na 4,44 milijuna (-7,1%). Deset godina kasnije, službeni podatci pokazali su ponovni pad – na 4,28 milijuna 2011. godine (-3,6%). Najveći pad zabilježen je tijekom posljednjih 10 godina. U razdoblju između 2011. i 2021. godine, broj stanovnika smanjio se za 396.360 stanovnika, tj. smanjio se s 4,28 na 3,89 milijuna stanovnika (-9,2%).

Broj stanovnika Hrvatske po županijama - izabrani službeni popisi stanovništva od 1857. do 2021. godine (unutar trenutnih granica županija Republike Hrvatske)
Broj stanovnika Hrvatske po županijama – izabrani službeni popisi stanovništva od 1857. do 2021. godine (unutar trenutnih granica županija Republike Hrvatske)
izvor podataka: Popisi stanovništva 1857., 1900., 1931., 1961., 1991., 2001., 2011. i 2021. godine

Unatoč tome što Hrvatska službeno bilježi pad broja stanovnika unatrag 30 godina, stručnjake najviše zabrinjava ovaj tijekom posljednjih 10 godina. Razlozi leže u činjenici da se metodologija popisa nije znatno mijenjala pa su podatci usporedivi, odnosno u tome da se radi o razdoblju u kojem se za stanovnike Hrvatske otvorilo tržište rada Europske unije te su mnogi napustili Hrvatsku, čega su se svi pribojavali. Tek će rezutati koji još nisu objavljeni pokazati situaciju koja nas još i više zanima od samog pada – promjene u dobnoj strukturi stanovništva po lokalnim jedinicama. Kako vidimo u gorenavedenoj tablici, postoje županije koje su unutar posljednjih stotinjak godina svjedočile i više nego četverorostruko većoj gustoći stanovništva od one koju pokazuju rezultati Popisa 2021. godine (primjer područja koje danas pripada Ličko-senjskoj županiji u kojem trenutno živi 43 tisuće stanovnika, a 1900. je živjelo čak 187 tisuća).

Kada promatramo promjene broja stanovnika Hrvatske po županijama u proteklih 10 godina, 6 županija izgubilo je više od 15% stanovnika, 6 ih je izgubilo između 10 i 15%, 7 između 5 i 10% i 2 do 5%. Ne postoji županija koja nije zabilježila porast broja stanovnika unutar zadnjih 10 godina:

Relativna promjena boja stanovnika po županijama Republike Hrvatske 2011.-2021. (poredak od najmanje do najveće promjene)
Relativna promjena boja stanovnika po županijama Republike Hrvatske 2011.-2021. (poredak od najmanje do najveće promjene)
izvor podataka: Popisi stanovništva 2011. i 2021. godine

Demografsku tranziciju Hrvatska je započela u drugoj polovici 19. stoljeća, kada su se prvo počele smanjivati godišnje stope mortaliteta, a za njima i nataliteta s gotovo 45‰, na oko 10‰ 1980-ih. Ove promjene pratilo je kontinuirano povećanje broja stanovnika, da bi od 1990-ih Hrvatska ušla u postranzicijsku fazu u kojoj su stope mortaliteta i nataliteta još bliže nuli. Tijekom ove faze u Hrvatskoj je prirodno kretanje je negativno, tj. stopa mortaliteta je, izuzevši 1996. i 1997. godinu, iz godine u godinu viša od stope nataliteta.

Promjena broja stanovnika Hrvatske između izabranih službenih popisa stanovništva od 1857. do 2021. godine
Promjena broja stanovnika Hrvatske između izabranih službenih popisa stanovništva od 1857. do 2021. godine (unutar trenutnih granica županija Republike Hrvatske)
izvor podataka: Popisi stanovništva 1857., 1900., 1931., 1961., 1991., 2001., 2011. i 2021. godine

U nastavku slijede grafovi koji zorno pokazuju relativnu promjenu broja stanovnika hrvatskih županija između izabranih službenih popisa stanovništva od 1857. do 2021. godine, a unutar trenutnih granica županija Republike Hrvatske. Županije su poredane od one s najvećim relativnim padom broja stanovnika unutar posljednjog desetljeća, prema onima gdje je relativni pad bio najmanji. U obzir su za sve županije uzeti rezultati službenih popisa stanovništva 1857., 1900., 1931., 1961., 1991., 2001., 2011. i 2021. godine.

Promjena broja stanovnika Hrvatske po županijama između izabranih službenih popisa stanovništva od 1857. do 2021. godine (unutar trenutnih granica županija Republike Hrvatske): županije s relativnim padom broja stanovnika većim od 15% između 2011. i 2021. godine
Promjena broja stanovnika Hrvatske po županijama između izabranih službenih popisa stanovništva od 1857. do 2021. godine (unutar trenutnih granica županija Republike Hrvatske): županije s relativnim padom broja stanovnika većim od 15% između 2011. i 2021. godine
izvor podataka: Popisi stanovništva 1857., 1900., 1931., 1961., 1991., 2001., 2011. i 2021. godine
Promjena broja stanovnika Hrvatske po županijama između izabranih službenih popisa stanovništva od 1857. do 2021. godine (unutar trenutnih granica županija Republike Hrvatske): županije s relativnim padom broja stanovnika od 10 do 15% između 2011. i 2021. godine
Promjena broja stanovnika Hrvatske po županijama između izabranih službenih popisa stanovništva od 1857. do 2021. godine (unutar trenutnih granica županija Republike Hrvatske): županije s relativnim padom broja stanovnika od 10 do 15% između 2011. i 2021. godine
izvor podataka: Popisi stanovništva 1857., 1900., 1931., 1961., 1991., 2001., 2011. i 2021. godine
romjena broja stanovnika Hrvatske po županijama između izabranih službenih popisa stanovništva od 1857. do 2021. godine (unutar trenutnih granica županija Republike Hrvatske): županije s relativnim padom broja stanovnika od 5 do 10% između 2011. i 2021. godine
Promjena broja stanovnika Hrvatske po županijama između izabranih službenih popisa stanovništva od 1857. do 2021. godine (unutar trenutnih granica županija Republike Hrvatske): županije s relativnim padom broja stanovnika od 5 do 10% između 2011. i 2021. godine
izvor podataka: Popisi stanovništva 1857., 1900., 1931., 1961., 1991., 2001., 2011. i 2021. godine
Promjena broja stanovnika Hrvatske po županijama između izabranih službenih popisa stanovništva od 1857. do 2021. godine (unutar trenutnih granica županija Republike Hrvatske): županije s relativnim padom broja stanovnika do 5% između 2011. i 2021. godine
Promjena broja stanovnika Hrvatske po županijama između izabranih službenih popisa stanovništva od 1857. do 2021. godine (unutar trenutnih granica županija Republike Hrvatske): županije s relativnim padom broja stanovnika do 5% između 2011. i 2021. godine
izvor podataka: Popisi stanovništva 1857., 1900., 1931., 1961., 1991., 2001., 2011. i 2021. godine

Kao što je prije navedeno, nema niti jedne županije koja je zabilježila relativni porast broja stanovnika između Popisa stanovništva 2011. i 2021. godina u Hrvatskoj.

Naravno, kretanje broja stanovnika tijekom posljednja tri desetljeća je vrlo nepovoljno za Hrvatsku. Iako Hrvatska nikako nije jedina koja gubi stanovništvo, a osobito u Europi, usporedbe sa svjetskim trendovima daju za misliti: dok se od sredine 19. stoljeća stanovništvo Hrvatske jedva udvostručilo, stanovništvo svijeta poraslo je za pet puta.

Depopulacija je proces koji nikada ne dolazi sam. To je duboki problem čiji su uzroci i posljedice vrlo kompleksni, unatoč tome što su sastavnice jako poznate. Radi se o prirodnom i migracijskom kretanju stanovništva. Ove dvije sastavnice odgovorne su za ukupno kretanje broja stanovnika nekog područja. Općenito gledajući, smanjenje broja stanovnika u Hrvatskoj rezultat je toga što Hrvatska već godinama na godišnjoj razini bilježi više umrlih nego rođenih, odnosno više iseljenih nego doseljenih. Prema privremenim podatcima Državnog zavoda za statistiku, prirodni prirast u Hrvatskoj za razdoblje između 2011. i 2021. godine iznosi -164.641 stanovnik. Kako bismo došli do migracijskog salda dovoljno je taj broj dodati razlici popisanih stanovnika 2011. i 2021. godine (396.360 stanovnika) i dolazimo do velikog broja od 231.719 stanovnika koji su napustili Hrvatsku unutar posljednjih deset godina (u prosjeku 63 ljudi dnevno!), a taj broj je još i veći, obzirom da je Hrvatska bila u međuvremenu i državom imigracije za neke ljude (npr. iz Bosne i Hercegovine).

Kao i drugdje u svijetu, u Hrvatskoj su također prisutne velike regionalne različitosti po tom pitanju. Tijekom porasta broja stanovnika do 1991. godine broj stanovnika je uglavnom rastao u gradovima (urbanizacija), dok je opadao u ruralnim područjima (deruralizacija). Generalno gledajući, taj proces promatramo od 1948. godine i usko je povezan s procesima deagrarizacije (napuštanja poljoprivrede) na selima, i istovremena procesima industrijalizacije – uglavnom u gradovima. Gotovo dvije trećine općina u Hrvatskoj zabilježio je pad stanovništva od 1948. do 1991. godine. Nakon 1991. godine broj administrativnih jedinica u Hrvatskoj je uveliko povećan. Povećanje broja općina i gradova nije imalo nikakvog pozitivnog efekta na demografiju: zabilježen je još i veći daljni pad stanovništva. Tako je između 1991. i 2011. godine čak 81% općina i gradova u Hrvatskoj gubilo stanovništvo.

Depopulacija je do 2011. godine najdrastičnije zahvatila hrvatske otoke i gorske krajeve. No, kako su ti krajevi već gotovo ostali bez ljudi, a osobito onih u reproduktivnoj dobi i mlađih, trend pada stanovništva u Hrvatskoj 21. stoljeća su preuzeli gotovo svi preostali dijelovi Hrvatske, uključujući i gradove. Dok je između 2001. i 2011. godine broj stanovnika porastao u samo tri županije (Zagrebačkoj, Zadarskoj i Istarskoj) te u Gradu Zagrebu, između 2011. i 2021. godine niti jedna županija nije zabilježila rast stanovništva, pa niti Grad Zagreb. Grad Zagreb, Zagrebačka, Dubrovačko-neretvanska i Zadarska županija su zabilježile najmanji relativni pad. Na drugoj strani spektra promjena 2011.-2021. je Vukovarsko-srijemska županija, koja je izgubila relativno najviše stanovnika (19,5% – gotovo svakog petog stanovnika). Prema rezultatima najnovijeg popisa stanovništva, županije koje su relativno izgubile najviše stanovnika u odnosu na 2011. godinu, a nakon Vukovarsko-srijemske županije su  nešto manje izgubile su Sisačko-moslavačka županije (18,5%), Brodsko-posavska (17,5%) i Požeško-slavonska županija (17,4%).

Apsolutna i relativna promjena boja stanovnika po županijama Republike Hrvatske 2011.-2021.
Apsolutna i relativna promjena boja stanovnika po županijama Republike Hrvatske 2011.-2021.
izvor podataka: Popisi stanovništva 2011. i 2021. godine

U konačnici, Hrvatska je od 1991. godine izgubila 895.736 stanovnika – cijeli jedan Zagreb i cijelu jednu Rijeku stanovnika zajedno! Precizno govoreći, zbog različitih metodologija korištenih prilikom različitih popisa stanovnika u Hrvatskoj, poredbe nisu u potpunosti moguće. No, trendovi i okvirni brojevi su jasni.

Promjena broja stanovnika po županijama 1991.-2021.
Promjena broja stanovnika po županijama 1991.-2021.
izvor podataka: Popisi stanovništva 1991. i 2021. godine

Najnoviiji popis stanovništva (2021.) ukazuje da Hrvatska nema više četiri grada s više od 100.000 stanovnika. Ostala su tri: Zagreb, Split i Rijeka, dok je Osijek ispao s ove liste – dovoljan je bio pad od broja stanovnika od 10,4%.

Čak 37,7% stanovnika Hrvatske živi u njezinih deset gradova s najvećim brojem stanovnika (2011. godine živjelo je 36,5%, a 2001. 32,8%). Svaki peti stanovnik Hrvatske (19,8%) živi unutar administrativnih granica Grada Zagreba.

Među 10 gradova s najvećim brojem stanovnika nema niti jednog koji je povećao broj stanovnika u odnosu na Popis stanovništva 2011. Na popisu 10 gradova s najvećim brojem stanovnika više nije Sisak, koji je 2011. bio na 10. mjestu (zamijenio ga je Varaždin, koji je 2011. bio na 11. mjestu).

Promjena broja stanovnika u najvećim gradovima Hrvatske 2011.-2021.
Promjena broja stanovnika u najvećim gradovima Hrvatske 2011.-2021.
izvor podataka: Popisi stanovništva 2011. i 2021. godine

Depopulacija je proces i veliki problem čiji su uzroci i posljedice vrlo kompleksni. Popis stanovništva 2021. je dobro upozorenje vladajućim strukturama da konačno uđu u koštac s problemom koji nas prati kroz cijelu nezavisnost Hrvatske, tzn. smisliti i sustavno provoditi pronatalitetnu, migracijsku i redistributivnu populacijsku politiku. Neizravno, vrlo je važno osigurati sve moguće uvjete da mladi ljudi – cijele obitelji – ne odlaze iz svojih sredina i uopće iz Hrvatske. Postoje načini, postoji li volja?

Promjena gusteće stanovništva po županijama 2011.-2021.
Promjena gusteće stanovništva po županijama 2011.-2021.
izvor podataka: Popisi stanovništva 2011. i 2021. godine

Popis stanovništva 2021. godine stajao je porezne obveznike oko 170 milijuna kuna. Oko 40% stanovništva popisala se u digitalnom obliku i, prema najavama Državnog zavoda za statistiku s konferencije održane 14. siječnja 2022. godine, kroz iduće mjesece trebali bismo saznati kakva nam je spolna i dobna struktura te kako stojimo prema zanimanjima i obrazovanju. Kada budu objavljeni, ovi podatci će nam pružiti još detaljniji uvid u stanje stanovništva diljem Hrvatske. Konkretne brojke mogu iznjedriti dobre dijagnoze i kvalitetna rješenja.

Također, rezultati na koje čekamo mogli bi razotkriti brojne druge nedoumica. Dosadašnji objavljeni šturi rezultati su nam već pokazali ne samo koliko otprilike manje ljudi živi u Hrvatskoj, nego što to vode službene statistike, nego i povezano s tim da Hrvatska na primjer ima oko 210.000 zdravstvenih osiguranika više nego stanovnika te više birača nego punoljetnih građana.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.