Jakarta

Jakarta tone – gradi se novi glavni grad Indonezije

geografske teme stanovništvo i naselja

Indonezijski parlament je sredinom siječnja 2022. godine izglasao zakon o preseljenju glavnog grada Indonezije iz Jakarte s otoka Jave na lokaciju na rubu džungle Kalimantan na otoku Borneo, udaljenu oko 2.000 km od trenutnog glavnog grada. Planirani novi budući grad zvat će se Nusantara. Bit će to manji obalni grad izgrađen na obnovljenim plantažama uljanih palmi, okružen močvarama i bujnim tropskim šumama. Plan preseljenja glavnog grada postoji od 2017. godine, službeno je najavljen 2019., ali ubrzo zatim odgođen zbog pandemije.

Uslijed klimatskih promjena i zbog prekomjernog crpljenja podzemne vode u izvorno močvarnom području na kojem je izgrađena, Jakarta trpi redovite poplave te pripada među gradove koje tonu najbrže na svijetu – u slučaju Jakarte radi se o čak 25 centimetara godišnje! Plima je za Jakartu postala iznimno opasna unatoč izgradnji zida u moru. Naime, gotovo 40% površine grada nalazi se ispod morske razine.

Važna je i prenapučenost Jakarte: šire gradsko područje grada dom je za 33 milijuna ljudi i nalazi se na najnaseljenijem otoku na svijetu. Iako je Java tek nešto više od dva puta veća od Hrvatske, na njoj živi više stanovnika nego u Rusiji – oko 150 milijuna.

Osim spomenutih razloga, indonezijske vlasti nastoje premještanjem glavnog grada osloboditi ovaj veliki grad od golemih ekoloških izazova, smanjiti enormne prometne gužve, ali i učinkovito preraspodijeliti bogatstvo, ne samo iz Jakarte, nego i s demografski i gospodarski dominantnog otoka Jave.

Lokacije trenutnog i planiranog budućeg glavnog grada Indonezije: Jakarte i Nusantare.

Ime novog grada „Nusantara“ („arhipelag“) izabrano je između više od 80 opcija, a zbog toga što „najbolje opisuje geografiju zemlje“, kako je između ostalog rekao indonezijski predsjednik Joko Widodo. Uistinu, Indonezija je arhipelag – sastoji se od 17.508 otoka, od kojih je oko 6.000 naseljeno.

Pretpostavlja se da bi gradnja Nusantare mogla početi već u ožujku ove godine i kako će prva preseljenja državnih ureda iz Jakarte započeti već 2024. godine. Novi grad je planiran na površini od oko 400 četvornih kilometara (62% površine Grada Zagreba), gdje će se iz Jakarte preseliti oko milijun i pol radnih mjesta državnih činovnika. Dosadašnji činovnici će prema trenutnom istraživanju uglavnom ostati u Jakarti – čak 90% se izjasnilo da se neće preseliti u novi glavni grad na Borneo.

Na javni natječaj za plan novog glavnog grada pristiglo je više od 750 prijava, a pobijedio je prijedlog poduzeća URBAN+ koji će morati pri konačnom rješenju sudjelovati s prijedlozima poduzeća koja su završila na drugom i trećem mjestu javnog natječaja.

Indonezija nije prva zemlja u regiji koja mijenja prenaseljeni glavni grad. Godine 2003. Malezija je premjestila svoju vladu iz Kuala Lumpura u grad Putrajaya, dok je Mjanmar premjestio svoj glavni grad iz Rangoona u Naypyidaw 2006. godine. Nešto južije, planski izgrađena Canberra izabrana kao neutralno rješenje glavnog grada Australije nakon dugog spora između Sydneya i Melbourna. Kao neutralno rješenje stvoren je i glavni grad SAD-a Washington D.C. još 1790. godine. Diljem svijeta također susrećemo slične primjere: potpuno novoizgrađen grad Brazilija zamijenio je Rio de Janeiro kao prijestolnicu Brazila još 1960. godine, a zbog uragana koji je poharao glavni grad države Belize – Belize City, godine 1970. je sagrađena nova prijestolinica – Belmopan. Afrički kontinent također je doživio dva preseljenja u namjenski izgrađene prijestolnice – u Nigeriji i Tanzaniji. U Europi smo prije tri deseljeća imali promjenu glavnog grada Njemačke – uslijed političkog restrukturiranja i ponovnog ujedinjenja – njemačka vlada i administracija su preselile iz Bonna u Berlin 1991. godine.

Promjenom u Indoneziji Jakarta će ostati bez svojih vladinih administrativnih funkcija, ali će i dalje funkcionirati kao komercijalno i financijsko središte zemlje. Indonežane će cjelopkupna akcija koštati vrtoglave 32,4 milijarde dolara (oko 108 mostova poput novog pelješkog u Hrvatskoj). Vlada Indonezije namjerava pokriti 19% troškova, a ostatak je planiran uglavnom iz javno-privatnih partnerstava i izravnih ulaganja državnih poduzeća i privatnog sektora. Istovremeno, Indonezija će tijekom nadolazećeg desetljeća uložiti i više novaca od onog namjenjenog izgradnji novog grada u spašavanje Jakarte od potonuća (radi se o 40 milijardi dolara).

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.