prolivena nafta

Prvo naftno polje na svijetu

nepoznata Hrvatska Središnja Hrvatska

Prvo naftno polje na svijetu bijaše Peklenica, selo puno crnog zlata, gdje ne treba bušiti, jer nafta sama izlazi van. Peklenica se nalazi na sjeveru najmanje hrvatske regije, Međimurja. Na ulazu u selo stoji ploča s natpisom: „Dobro došli u Peklenicu, prvo naftno polje u svijetu“, a u selu je Naftni spomen-park.

Dok je u mjestu koje se uzima za mjesto rođenja industrije nafte (Titusville, Pennsylvanija, SAD), obzirom da je tamo eksploatacija nafte započela 1859. godina, u Peklenici je naftno polje započelo raditi tri godine ranije. Samim tim, Peklenica je prvo naftno polje na svijetu. Čak i naziv sela, Peklenica, dolazi od stare riječi za naftu.

U Spomen-parku će posjetitelji saznati da je za naftno polje Peklenica, sredinom 19. st., izdana prva koncesija za vađenje nafte na svijetu, na osnovu koje je započela eksploatacija i to baš iz izvora nafte kojeg je lako pronaći u Parku. Izvor je jedna ograđena rupa u zemlji, iznad koje stoji drveni tronožac s vitlom. Rupa, tj. okno, prema naftnoj terminologiji, je puna guste, crne tekućine, mješavine vode i nafte, koja slobodno izbija na površinu i puni izvor, pri čemu oslobađa male količine plina. Nafta je vađena tako što se na tu gustu tekućinu nalijevala voda iz obližnjeg potoka, dok okno ne bi bilo puno, a nafta bi, kao lakša, isplivala na površinu. Radnici su dolazili na okno nekoliko puta dnevno i skupljali naftu u posude, koje su dizali pomoću ručnog vitla na tronošcu, a na površini ih presipali u bačve. Rad se odvijao danonoćno, a u jednom se danu moglo skupiti 25-30 litara nafte. Oduvijek se, ovdje, na ovaj način, vadila nafta.

Peklenica

U prošlosti je ova, nerafinirana nafta služila za podmazivanje alata, oruđa i osovina zaprežnih kola, za osvjetljavanje, za izolaciju čamaca, a ljudi su je koristili i kao lijek protiv bolesti šuge, astme i reume. Po otvaranju naftnog polja Peklenica, nafta se transportirala u cisternama s konjskom zapregom do Slovenije, gdje se od nje proizvodio petrolej i mazivo ulje.

Kasnije se prešlo se na vađenje nafte iz dubljih slojeva, pa su nikle brojne bušotine. U nekima od njih nije bilo nafte, ali je, zato, pronađen plin u količinama od gospodarskog značaja. Na jednom se mjestu bušenja, nedaleko sela Peklenica, naišlo na toplu i slankastu vodu. Ljudi su vjerovali da je ljekovita, pa je otvoreno kupalište. Danas su to Terme Sv. Martin, vodeći turistički centar regije. A što se tiče kvalitete vode, analizom je dokazano da je na samom vrhu ljestvice najzdravijih termomineralnih voda u Europi.

Peklenica

Lokacija Spomen park naftaštva Peklenica: Zrinskih ul. 11, 40315, Peklenica, Hrvatska (46.494 S, 16.467 I); ulaz slobodan

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.