Pogled s Eiffelovog tornja

Eiffelov toranj: utjecaj pandemije i zanimljivosti

geografske teme gospodarstvo i kultura

Na bilo kojoj listi svjetski poznatih znamenitosti, Eiffelov toranj će zasigurno naći svoje mjesto i to vrlo visoko. Društvo će mu činiti Kip slobode, Taj Mahal, kosi toranj u Pisi, egipatske piramide, Big Ben, Aja Sofija, Koloseum i brojne druge svima poznate građevine.

Pišemo o ovome, jer je danas Dan Eiffelovog tornja – neslužbeni praznik kojim se slavi ovaj prekrasan spomenik. Na današnji dan 1889. godine, građevinska firma Gustava Eiffela završila je ovaj toranj, nakon izgradnje koja je trajala 2 godine, 2 mjeseca i 5 dana.

Većina zna da je Eiffelov toranj (fra. La Tour Eiffel) izgrađen kao središnji dio Svjetske izložbe u Parizu 1889. godine, organiziranom povodom stote obljetnice Francuske revolucije. Eiffelov toranj trebao je svijetu pokazati modernu francusku mehaničku snagu. Na kraju, znamo i da je bila planirana demontaža Eiffelovog tornja 20 godina nakon njegove izgradnje.

Danas, na svoj 132. rođendan, Eiffelov toranj je zbog pandemije koronavirusa zatvoren za posjete. Koliko je samo ljudi bez posla u ovom trenutku, a koji su usko vezani uz ovaj toranj? Službeni podatci govore da ukupno oko 600 ljudi radi za Eiffelov toranj i njegove posjetitelje. Radi se o djelatnicima osiguranja, čistoće, prodaje ulaznica, suvenirnica, pošte, zalogajnica, restorana, vozača dizala i turističkih vodiča na tornju, odnosno cjelokupnom turističkom menadžmentu tornja. Neslužbeno zaposlenih oko tornja je puno više – ovdje imamo na misli sve one tamnopute imigrante koji se motaju oko tornja u konstantnom natječaju „Tko će prodati više privjesaka za ključeve u obliku Eiffelovog tornja?”. Ovom popisu mogli bismo dodati sve one čiji su poslovni uspjesi posredno povezani s tom ikonom, a ima ih puno u Parizu. Trenutni gubitci Eiffelovog tornja uzrokovane zabranom posjeta uslijed pandemije su enormni. Jednostavnom računicom, možemo pretpostaviti da je službeni dnevni promet samo od prodanih ulaznica oko 400.000 eura. A to je samo kap u moru dnevnih gubitaka povezanih s ovim najposjećenijim spomenikom na svijetu za koji se plaća ulaz. Naime, uzmimo da pola dnevnih posjetitelja kupi ulaznicu do 2. razine, a drugih pola do vrha, 3. razine. Prosječna ulaznica u tom slučaju iznosi oko 21 euro. A dnevnih posjetitelja je oko 19.000, što nam u konačnici daje dnevni promet od ulaznica u iznosu od oko 400.000 eura

Panorama Pariza s Eiffelovim tornjem

Unatoč velikom broju ljudi koji su se prošetali željeznim tornjem (preko 300 milijuna od otvaranja), i tome što je njegov izgled prepoznatljiv gotovo svakom Zemljaninu, još uvijek postoje manje poznate zanimljivosti o ovoj fantastičnoj građevini. Slijedi 20 manje poznatih činjenica koje smo izdvojili o Eiffelovom tornju:

  1. Toranj je nazvan prema Gustavu Eiffelu, ali zapravo su dvojica zaposlenih u njegovom poduzeću zaslužna za dizajn spomenika prijavljenog u natječaju za odabir glavne atrakcije Svjetske izložbe: Maurice Koechlin i Emile Nouguier.
  2. Natječaj na koji su se javili mnogi, a pobijedilo poduzeće Gustava Eiffela, bio je za atrakciju ili strukturu koja bi označavala ulaz na javni zeleni prostor Champ-de-Mars u središtu Pariza, poljanu na kojoj se održala Svjetske izložba 1889. godine.
  3. „Odbor od 300 članova” protestirao je protiv izgradnje tornja: predvođeni piscem Guyom de Maupassantom i Alexandreom Dumasom Mlađim, stotine drugih umjetnika i intelektualaca poslali su pariškoj vladi peticiju kojom se protive projektu, nazivajući toranj „beskorisnim i čudovišnim”.
  4. Unatoč mišljenju članova umjetničkog odbora, Svjetska izložba 1889. godine ocijenjena je s velikim uspjehom, ponajviše zahvaljujući Eiffelovom tornju; gotovo 2 milijuna ljudi posjetilo ga je tijekom Sajma i potrošilo 1,4 milijuna dolara na ulaznice, što je izložbu 1889. godine učinilo rijetkom koja je zapravo završila profitabilno.
  5. 18.000 željeznih dijelova teških 7.500 tona, spojenih pomoću 2,5 milijuna zakovica upotrebljeni su za izgradnju 300 metra visokog Eiffelovog tornja.
  6. Masivna željezna konstrukcija otporna je na vjetar i njihat će se otklonom do sedam centimetara; vjetar, međutim, nije jedina stvar koja može natjerati golemi toranj u pokret: promjena topline utječe na širenje i skupljanje željeza: ti pomaci na Eiffelovom tornju mogu činiti razliku i do 18 centimetara.
  7. U željeznu konstrukciju tornja ugravirana su imena 72 francuskih znanstvenika, matematičara i inženjera koji su pridonijeli njegovoj izgradnji (među njima Foucaulta, Dumasa i Perriera).
  8. Na trećem katu tornja nalazi se i privatni stan u kojem je Gustave Eiffel gostio poznate osobe, poput Thomasa Edisona; stan je kasnije otvoren za obilazak.
  9. Na trećem katu tornja, Eiffel je također smjestio i labaratorij, gdje je provodio meteorološka mjerenja, te eksperimente s područja fizike; otvorio je vrata laboratorija i drugim znanstvenicima, a posljedica toga su otkriće kozmičkih zraka.
  10. Na prvoj razini (katu) tornja, stisnuta među suvenirnicama, nalazi se maleni poštanski ured
  11. Ispod južnog stupa tornja nalazi se tajni vojni bunker koji je dugim tunelom povezan s obližnjom Vojnom školom (fra. Ecole Militaire); bunker je sada pretvoren u mali muzej i turističke grupe mogu istraživati omaleni prostor;
  12. Od kada je izgrađen 1889. godine, toranj je kroz 41 godinu bio najviša građevina na svijetu (do završetka zgrade Chrysler u New Yorku 1930. godine);
  13. Prema planovima, toranj je trebao biti demontiran, a željezo rastopljeno nakon 20 godina (1909. godine), no to se nije dogodilo zahvaljujući postavljanju na vrh tornja radio-antene i bežičnog telegrafskog odašiljača, što je bilo od izuzetne koristi u ta vremena; zahvaljujući anteni, visina Eiffelovog tornja porasla je s 300 na 324 metra.
  14. Nakon kapitulacije Pariza početkom Drugog svjetskog rata, članovi francuskog Pokreta otpora su prisilili naciste da se popnu stepenicama na vrh tornja (1.665 stepenica), ukoliko tamo žele postaviti svoju zastavu – prerezali su kablove dizala.
  15. 1944., kad su se saveznici približili Parizu pri kraju Drugog svjetskog rata 1944. godine, Hitler je naredio vojnom guverneru Pariza Dietrichu von Choltitzu, da sruši toranj, zajedno s ostalim dijelovima grada – general je to odbio.
  16. 1960. godine francuski predsjednik Charles de Gaulle predložio je privremenu demontažu tornja, sa ciljem slanja u Montreal na Svjetsku izložbu Expo 1967. godine. Plan je odbijen.
  17. Svakih sedam godina na toranj se nanese oko 60 tona nove boje koja održava dobar izgled tzv. Željezne dame (fra. La dame de fer), ali i pomaže željezu da ne zahrđa.
  18. Tijekom nekoliko zadnjih godina (prije epidemije COVID-19), Eiffelov toranj godišnje posjeti oko 7 milijuna posjetitelja (oko 19.000 dnevno). Toranj je najposjećenijim spomenik za koji se plaća ulaz na svijetu, a najveći broj posjetitelja dolazi iz Francuske (oko 10%).
  19. Danas se mogu posjetiti tri različite visine Eiffelovog tornja. Prvi kat nalazi se na visini od 58 metara iznad zemlje i tamo su posjetiteljima ponuđeni vidikovci na sve četiri strane, prijemna soba Gustava Eiffela, suvenirnica, restoran „58 Tour Eiffel” i prozirni pod. Drugi kat je na 116 metara, uključuje još jedno promatračko područje i restoran „Le Jules Verne”. Najviša razina za posjetitelje nudi fantastičnan panoramski vidikovac na visini od 276 metara.
  20. Na Eiffelovom tornju se nalazi oko 20.000 žarulja koje svake noći svjetlucaju na svaki puni sat.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *