Zemlja, Mjesec i Sunce

Zemlja je u siječnju najbliže Suncu

geografske teme svemir i Zemlja

Zemlja kruži oko Sunca eliptičnom putanjom, što znači da postoji jedna točka na njezinom putu kada je najbliža Suncu, i jedna točka na kojoj je najudaljenija od njega. Perihel je položaj nekog planeta (ili bilo kojeg Sunčeva pratioca kao planetoida, patuljastog planeta, kometa i dr.) na njegovoj eliptičnoj putanji kada je najbliži Suncu. Dolazi od grčkih riječi peri (blizina) i helios (Sunce).

Zemlja trenutno prolazi kroz svoj perihel svake godine početkom siječnja i tada je udaljena od Sunca oko 147,1 milijuna kilometara, što je za oko 5 milijuna kilometara bliže Suncu od položaja kada se nalazi najdalje od Sunca, a koji se zove afel i događa se trenutno svake godine početkom srpnja.  

Položaj perihela 2022. godine Zemlja će dosegnuti u utorak, 4. siječnja u 07:52 po srednjoeuropskom (našem) vremenu. Tada će Zemlja biti udaljena od središta Sunca 147.105.052 km. Točna udaljenost i vrijeme kad Zemlja dostiže perihel se razlikuje od godine do godine. Već slijedeće godine, Zemlja će za perihela biti za oko 6.000 km bliže Suncu, a trenutak će nastupiti gotovo deset sati kasnije (4.1.2023. u 17:17). U prošlosti, perihel je bio bliže zimskom solsticiju, a poklopio se s njim daleke 1246 godine. Kako se datumi perihela i afela pomiču za jedan dan svakih 58 godina, izračuni su da će se 6430. godine poklopiti perihel s ožujskom ravnodnevnicom.

U astronomiji udaljenost od Zemlje do Sunca ima veliko značenje. Približna vrijednost udaljenosti Zemlje od Sunca (150 milijuna kilometara) uzeta je kao vrijednost za 1 astronomsku jedinicu – 1 AJ (eng. 1 AU = astronomical unit), jedinicu kojem se mjere udaljenosti u svemiru.

Vrijeme potrebno svjetlosti sa Sunca da stigne do Zemlje tijekom perihela je za 10 sekundi kraće, nego za vrijeme afela, kada iznosi 8 minuta i 27 sekundi.

perihel i afel

Uobičajena je zabluda da godišnja doba nastaju zbog Zemljine eliptične orbite oko Sunca, pri čemu se zima događa kada je Zemlja najudaljenija od Sunca, a ljeto kada mu je najbliža. Ipak, udaljenost ne uzrokuje godišnja doba, nego nagnutost Zemljine osi (23,44°) zbog koje su različita područja Zemlje usmjerena prema ili udaljena od Sunca u različito doba godine. Oko lipanjskog solsticija, Sjeverni pol je nagnut prema Suncu, a sjeverna hemisfera dobiva više sunčevih izravnih zraka. Zbog toga su lipanj, srpanj i kolovoz ljetni mjeseci na sjevernoj hemisferi. Istodobno, južna hemisfera usmjerena je od Sunca, stvarajući zimu tijekom lipnja, srpnja i kolovoza. Ljeto na južnoj hemisferi je u prosincu, siječnju i veljači, kada je južni pol nagnut prema Suncu, a sjeverna hemisfera nagnuta od njega.

Naravno, povećanje blizine Suncu od 5 milijuna kilometara radi razliku, ali ona je gotovo neosjetna. Zemlja definitivno za perihela prima više sunčeve energije, ali budući da se na južnoj hemisferi nalazi relativno malo kopnenih masa, tamošnjim oceanima je potrebno više vremena da se zagriju, pa je i temperaturna razlika između sjevernog i južnog ljeta vrlo je mala.

p.s. ukoliko ste čuli za pojmove perigej i apogej, radi se o sličnoj pojavi samo u odnosima Mjeseca prema Zemlji: perigej je položaj u kojem je Mjesec u svojoj eliptičnoj orbiti oko Zemlje najbliži Zemlji, a epogej kada je najdalje.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)