Jure Grando

Istarski Drakula

Istra i Kvarner nepoznata Hrvatska

Niti 20 kilometara od Pazina, u općini Tinjan, smjestila se Kringa. Od 17. stoljeća, kada je mjestom harao štrigun, Kringa je poznata kao jezivo selo kojim vlada neopisivi strah i koje treba obići u širokom luku.

Prema pučkom vjerovanju stanovnika Istre i Kvarnera, ali i nekih hrvatskih otoka, štriguni su umrli ljudi, koji posjeduju čarobne i nadnaravne moći. Preko dana počivaju u svom grobu, a noću se dižu iz njega kako bi napadali ljude. Prema narodnom vjerovanju, ova krvožedna stvorenja jedu ljudima srca i jetru, piju ljudsku krv, a s ciljem da budu besmrtni/ nemrtvi. Jako zao čovjek postaje štrigun, ali može i onaj kojemu je štrigun sisao krv. I žene mogu biti štriguni. Njih u lokalnom govoru nazivaju štrige. Štrige i štriguni su sinonim za vampirice i vampire.

Većini je nas najpoznatiji vampir grof Drakula, kojeg su njegova okrutnost i bešćutnost učinile poznatim diljem Europe još za života (15. st.). Međutim, rumunjski knez Vlad III. Tepeš, koji je nosio nadimak Zmajev sin (rum. Drakula), bio je irskom piscu Abrahamu Stokeru samo inspiracija za glavni lik u romanu „Drakula”, moguće najekraniziranijem romanu svih vremena.

Najslavnija vampirica je lady Drakula. Radi se o grofici Elizabeti iz obitelji Batory, čiji je najslavniji pripadnik poljski kralj Stefan Batory, jedan od najvažnijih snažnih i ambicioznih vladara u povijesti Poljske. Lady Drakula se redovito kupala u kotlu punom krvi svojih mladih i lijepih sluškinja koje je prethodno dala pogubiti, vjerujući da će tako njena koža poprimiti djevojačku mladost, svježinu i mekoću, a bila je poznata i po tome što je grizla ljude za vrat.

Kringa

Niti za kneza Tepeša, niti groficu Elizabetu nije zabilježeno da su bili nemrtvi i da su ustajali iz groba. Prvi vampir/ štrigun koji je zabilježen u povijesnim izvorima bio je Jure Grando iz Kringe, što ga čini prvim europskim vampirom. Prema pisanju slovenskog geografa Janeza Vajkarda Valvasora, koji je zabilježio razgovore sa sudionicima tih događaja, Jure Grando je pokopan na groblju u Kringi, da bi se nedugo nakon toga počeo ukazivati lokalnom stanovništvu. Prvo se pojavio mjesnom svećeniku, potom svojoj udovici koja je tvrdila da ju maltretira i siluje, a na kraju i mještanima. Mnogi su vidjeli njegovu utvaru kako noću hoda po selu s mrtvom ovcom na jednom ramenu i crnim mačkom na drugom, a kada bi nekome zakucao na vrata bio je to znak da će netko od ukućana ubrzo naprasno preminuti. Seljani su ga prozvali štrigun. Sljedećih 16 godina su se nastavila tajanstvena zbivanja, teror i strah, sve dok svećenik nije okupio nekoliko srčanijih ljudi s kojima je otkopao grob Jure Granda. Na svoje zaprepaštenje vidjeli su neraspadnuto tijelo, a na Jurinom rumenom licu osmijeh. Svećenik je nad otvorenom rakom držao raspelo i izgovarao molitve, dok su ostali pokušali zabiti glogov kolac u Jurino srce, ali se kolac svaki put odbio. Na kraju su mu ovi “istjerivači duhova” uspjeli sjekirom odrubiti glavu, na što je Jure Grando počeo vikati, trgati se i previjati, a grob se počeo natapati krvlju. Egzorcisti su zatim zatvorili grob, i od tog se dana utvara Jure Granda više nije pojavljivala.

Mještani sela dobro poznaju sve ove priče, ali nerado govore o tome, iako je Jure Grando bio nadahnuće piscima poput Byrona, Le Fanua i Stokera, te postao junakom u više knjiga i kazališnih predstava. Dapače, većina izbjegava bilo kakav razgovor na ovu temu, nesvjesni da je njihov vampir bio nadahnuće za čitav jedan književni, a kasnije i filmski žanr, čija popularnost ne jenjava do današnjih dana. Neki stanovnici Kringe, vjerojatno iz staha, a možda zbog nelagode, čak zatiru tragove o istinitosti legende. Tako su današnji vlasnici srušili kuću u kojoj je živio Jure Grando. U Kringi je do prije par godina postojao Muzej vampira Jure Granda. Iako je postav bio atraktivan, a Muzej pristojno posjećen, prestao je s radom iz nepoznatih razloga. Htjeli nezadovoljni mještani ili ne, Kringa je selo koje je proslavio prvi europski vampir s imenom i prezimenom, i zbog kojeg se nalazi na svjetskim turističkim kartama, te ga vrijedi posjetiti.

Kringa-groblje

Ako se želite skroz „povampiriti”, ali za istarskim delicijama, posjetite restoran/ konobu smještenu kilometar od centra sela u Danijelima. Od bogate ponude spomenut ćemo domaće tjestenine, jela ispod peke i specijalitete od boškarina, autohtone hrvatske pasmine goveda, a najvažnije – možete naručiti Vampirski menu. Nećete se pokajati. Dodajmo i to, da je već spomenuti Valvasor Kringu opisao kao trgovište u kojem uvijek ima “više vina, nego vode”.


Lokacije:

Groblje u selu Kringa: okolica Tinjana, Hrvatska (45.183 S, 13.836 I)

Konoba Danijeli: Danijeli 76, 52444 Tinjan, Hrvatska (45.185 S,13.820 I)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *