Joseph Haydn i Međimurje

BBC svrstao velikog Haydna u hrvatska nacionalna blaga

nepoznata Hrvatska Središnja Hrvatska

U Međimurju, regiji u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, popularna je narodna pjesma „Stal se jesem“, koju tamošnji živalj rado pjeva još od davnih dana. Vjerojatno je niste čuli, ali možda u njoj prepoznate neke tonove i taktove, pa predlažemo – poslušajte je u izvedbi Žige Međimurskog („V jutro se ja rad vustanem“ je drugi naziv ovoj pjesmi).

Koncem 18. st. čuo ju je u sličnoj verziji, a možda i pjevao Joseph Haydn, veliki austrijski kompozitor, koji je skladajući himnu za posljednjeg cara Svetog Rimskog Carstva Franju II. bio inspiriran njenom melodijom. Pedesetak godina kasnije Nijemci su tu istu Haydnovu glazbu uzeli za svoju državnu himnu „Deuschland, Deuschland über alles“. Poslušajte prve taktove njemačke himne i uporedite je s tradicijskom međimurskom pučkom pjesmom i sami donesite zaključak:

Nije njemačka himna jedino djelo glazbenog velikana za koje mu je nadahnuće bila hrvatska narodna melodija i napjevi, jer je, prema tvrdnjama uglednih muzikologa, ona utkana u mnoga djela iz ogromnog opusa čuvenog skladatelja, a ni sam Haydn nije to opovrgao.

U Njemačkoj ne skrivaju da im himna ima hrvatske korijene, pa su napravili tv-reportažu o ovoj pjesmi i povezanosti velikog umjetnika s Hrvatskom. Britanski BBC je čak išao korak dalje i sve iznenadio, jer je među hrvatska nacionalna blaga uvrstio Josepha Haydna.

Sve to i nije tako čudno, ako se zna da je Haydnova majka Hrvatica (Maria Koller), da je rođen u hrvatskoj enklavi, tj. pokrajini Gradišće u Austriji (Burgenland – austrijska savezna država) i da je tečno govorio hrvatski jezik. U djetinjstvu i mladosti je prijateljevao s gradišćanskim Hrvatima, pjevao s njima hrvatske pjesme (č. međimurske popevke), od kojih su mu se mnoge svidjele, pa im je dao novi život. Nitko u Hrvatskoj nema ništa protiv tvrdnje BBC-a, dapače, ali ipak dobrog tatu Haydna, kako su mu tepali u glazbenim krugovima tog vremena, čuvara klasične tradicije i jednog od bečkih velikana, svi smatraju austrijskim kompozitorom. Možda zato što kompozitor nije živio u Hrvatskoj, a nema podataka niti da je ikada posjetio domovinu svojih predaka po majčinoj liniji.

Spoemnik Josepha Hydna u austrijskom Eisenstadtu u Burgenlandu (hrv. Željezno, Gradišće),
ispred crkve u kojoj je pokopan

Na ove činjenice najponosniji su stanovnici Međimurja. Ono je po površini najmanja hrvatska regija, ali i najgušće naseljeni dio Hrvatske. Na tom se području koje je omeđeno rijekama Murom i Dravom, njeguje tradicija izvođenja narodnih pjesama, ili po domaći pučkih popevki, naročito za blagdanskih svetkovina, krštenja, svadbenih i žetvenih svečanosti, prilikom branja grožđa i drugih kulturnih i obiteljskih događanja. Zbog toga je 2018. godine međimurska popevka uvrštena na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.      

U mjestu Nedelišće, koje se smjestilo 3 kilometra južno od središnjeg međimurskog grada Čakovca na cesti prema Varaždinu, naročito se njeguje izvorno pjevanje međimurskih pjesama/ popevki. Tu se svake godine u 6. mjesecu održava svojevrsni kulturno-glazbeni festival, odnosno manifestacija koja ima kulturni, glazbeni, zabavni, sportski, pa i gospodarski štih, pod nazivom Smotra međimurske popevke. Među vokalnim izvođačima izvornih napjeva naročito su se istakle dvije dame: pokojna Elizabeta Toplek – teta Liza, obična pučanka, čije je zanimanje bilo kuharica u osnovnoj školi, te poznata međimurska umjetnica Lidija Bajuk.

Vrijedi poslušati kako teta Liza na osebujan način izvodi izvornu međimursku popevku – ovdje smo izabrali „Deca, moja deca“:

Također poslušajte Lidiju Bajuk i Vladu Kreslina s obradom poznate pjesme „Ljubav se ne trži“:


Lokacija Nedelišća: 40305 Nedelišće (46.376 N, 16.386 E)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.