Ćokovac

Pašmanski benediktinci na Ćokovcu

Dalmacija nepoznata Hrvatska

Prema definiciji znamo da je arhipelag skupina otoka jednake geološke građe i postanka. Od niza jadranskih arhipelaga jedan od najvećih je Zadarski arhipelag s preko 100 otoka, otočića i hridi, različitih oblika i veličine. Naseljeni otoci ovog arhipelaga su sa Zadrom direktno povezani brodskom i/ ili trajektnom vezom što se ne odnosi na otok Pašman (većina otoka Zadarskog arhipelaga nije naseljena). Do Pašmana se obično stiže iz mjesta Biograda (trajektom), ali može i trajektnom linijom Zadar – otok Ugljan, a potom s Ugljana na Pašman preko atraktivnog mosta koji ih spaja.

Najvjerojatnije Pašman svoje ime duguje rimskom zemljovlasniku Postumusu, u čijem je posjedu otok bio početkom n. e., iako postoje i druga nepotvrđena mišljenja. Sadašnji naziv otoka u pismu i govoru koristi se od početka 11. st.

Pod utjecajem mediteranske klime na otoku se razvio raznolik i bogat biljni svijet, pa se za Pašman kaže da je najzeleniji otok Zadarskog arhipelaga. Smjestio se nasuprot obale između Biograda i Sukošana, od koje ga dijeli slikoviti Pašmanski kanal, na nekim mjestima širok tek 2 kilometra. Istraživanja su pokazala da je to najčišći jadranski kanal, a sve zahvaljujući snažnim morskim strujama koje se izmjenjuju svakih 6 sati. Po kanalu su se, kao niska bisera, razasuli deseci otočića, od kojih je najpopularniji Galešnjak, otočić u obliku srca. Radi nesvakidašnje zanimljivog oblika, koji simbolično predstavlja ljubav i sreću, Galešnjak je postao meta mnogobrojnim umjetnicima, fotografima i znatiželjnicima, a u zadnje vrijeme i idealna oaza za ceremoniju vjenčanja nadasve romantičnih parova. Galešnjak teritorijalno pripada općini Tkon.

Malo pašmansko mjesto Tkon se nalazi na istoku otoka i okrenuto je prema kopnu, kao i sva ostala pašmanska mjesta, koja su među sobom povezana magistralnom cestom. Točnije, Tkon gleda na dalmatnski obalni grad Biograd, s kojim ima dobru trajektnu vezu. Prvi se put spominje sredinom 10. st. pod imenom Katan, potom redom nosi imena Katun, Kun, Tcono i Tcon, da bi sadašnje ime dobio sredinom 19. st. Unatoč službenom nazivu, lokalno stanovništvo svoje mjesto zove Kun (naziv iz 14. st.), a sebe nazivaju Kunjani i Kunjke.

Iznad Tkona se uzdiže brdo Ćokovac, koje je svoje ime dobilo po ptici ćok, što je lokalni naziv za crnog kosa. Poprilično simbolično, jer je na Ćokovcu samostan benediktinaca, čija je redovnička odjeća crne boje. Samostan je podignut u 11. st. i otada nosi ime prema kršćanskim mučenicima iz 3. st. svecima Kuzmi i Damjanu. Jedini je to aktivni benediktinski samostan u Hrvatskoj (samostana sestara benediktinki je više – Zadar, Šibenik, Trogir, Krk, Cres, Rab, Pag i Hvar). Benediktinci su, kako znamo, najstariji crkveni red u zapadnoj Europi, koji je u prvoj polovici 6. st. utemeljio sv. Benedikt, svetac zaštitnik Europe, pod geslom Moli i radi/ trpi (lat. Ora et labora). Redovnička ustanova benediktinaca se naziva opatija, opatijom upravlja opat, a redovnici mogu biti kako svećenici tako i laici. Na Ćokovcu trenutno borave četvorica braće, no to nije stalan broj monaha ove opatije.

Do ćokovskog samostana, koji je na lijepom položaju, dolazi se strmom cestom. Već sam vanjski obilazak ove očuvane utvrde/ samostana na kojem je prepoznatljiva srednjovjekovna arhitektura, neće nikoga ostaviti ravnodušnim. A tek pogled iz ptičje perspektive s 95 metara visine na Pašmanski kanal, srcoliki Galešnjak, te masiv i visove svete hrvatske planine Velebita, nešto je neopisivo lijepo oku zaljubljenika u prirodu, kada čovjek kao da prodiše punim plućima. Velika drvena samostanska vrata su uvijek otvorena za sve koji se žele pridružiti redovnicima u molitvi Časova, slavlju Euharistije, koji se žele ispovijediti, ili imaju druge duhovne potrebe. Za ostale posjetitelje samostan je otvoren svaki dan od 16–18h, izuzev nedjeljom. Moguć je posjet i u drugo vrijeme, ali samo uz prethodni dogovor i najavu. U samostanu je pojedincima koji žele iskusiti kako je to živjeti i moliti se Bogu skupa s braćom monasima u ozračju šutnje i samoće, omogućen i višednevni boravak. Za takve je osigurano nekoliko gostinjskih jednokrevetnih soba (dijele zajedničku kupaonicu), a koje se mogu se koristiti isključivo radnim danom (od ponedjeljka do petka). Zbog nepostojanja uvjeta takav je boravak nemoguć za obitelji i skupine.

U razgled samostana posjetitelji će poći s jednim od braće, koji će ih primiti ljubazno i s radošću provesti kroz sve samostanske prostore, upoznati s vrijednostima koje je samostan sačuvao, te o važnosti koju je imao za ovaj kraj, otok i šire u svojoj bogatoj i dugoj povijesti. Osim da je samostan kulturni spomenik nulte kategorije, posjetitelji će saznati da su pašmanski benediktinci jedni od najzaslužnijih za glagoljaško crkveno pjevanje, koje je danas nematerijalna kulturna baština Hrvatske. Ukratko, to je crkveno pjevanje na hrvatskom jeziku, pjevanje proizišlo iz crkvenog pjevanja na staroslavenskom jeziku, a glagoljaško zato što su tekstovi pjesama pisani glagoljicom, najstarijim slavenskim pismom. Glagoljicu i danas brižljivo čuva samostan na Ćokovcu i sreće se u brojnim glagoljskim spisima i natpisima u kamenu, izloženima u lapidariju. Vjerojatno će biti spomenuta i uloga ćokovskih monaha u opismenjavanju lokalnog stanovništva. Za kraj ne treba zaboraviti posjetiti zgodnu suvenirnicu, gdje su neki suveniri originalni samostanski proizvodi.

Svake se godine na Uskrsni ponedjeljak tradicionalno organizira hodočašće iz Tkona do benediktinskog samostana na Ćokovcu. Po završetku misnog slavlja, Kunjke i Kunjani odlaze sa svojim gostima iz drugih krajeva na ćokovske proplanke gdje se, u sjeni starih visokih borova, veselo druže, goste pašmanskim specijalitetima i nazdravljaju domaćim vinom. Obično se blaguje uz pršut, slani sir, pašticadu, brudet, hobotnicu ispod peke, ribu na gradele i roštilj, a najčešće je to janjetina s ražnja. Sva su ova jela i inače na jelovniku tkonskih, ali i drugih ugostiteljskih objekata iz simpatičnih pašmanskih mjesta, idealnih za pravi ljetni odmor.

Lokacija samostana benediktinaca na Ćokovcu: Put Ćokovca 7, 23212 Tkon (43.926 N, 15.405 E); potrebno se najaviti u slučaju posjeta izvan radnog vremena (na tel. 00 385 23 285 263 ili e-mail benediktinci@samostan-cokovac.hr); više informacija na stranicama samostana ovdje;

Lokacija otoka Galešnjaka: 43.979 N, 15.383 E (otok Galešnjak je u privatnom vlasništvu)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.