Opatija - Pozdrav moru

Isadora i pjesnik skupa u Opatiji

Istra i Kvarner nepoznata Hrvatska

Opatija se smjestila na istočnoj obali Istre na 15-ak km od Rijeke, tamo gdje valovi Kvarnerskog zaljeva zapljuskuju podnožje planine Učke. Zbog svoje zdrave klime, elegantnog izgleda, te bogate povijesti i visoke kulture, ovaj je zanosni gradić izvrstan odabir za odmor kako ljeti tako i zimi.

Turistička tradicija Opatije bajne, kako joj tepaju u Hrvatskoj, započela je sredinom 19. st., kada su počeli nicati raskošni hoteli i bajkovite vile. U jednu se od tih vila na duže vrijeme uselila carica Maria Anna Savojska, udovica austrijskog cara Ferdinanda I., što je skrenulo pažnju bečke, ali i europske aristrokracije na Opatiju. Odjednom mala Opatija postaje mondensko mjesto puno glamura u koje se mora doći i gdje se mora biti viđen, tj. postaje mjesto u kojem su se sastajali neki od najmoćnijih i najslavnijih ljudi tog doba iz svijeta politike, ekonomije i umjetnosti. Prozvaše je Istočna Nica.

Opatija - pogled na gradsku vijećnicu, razglednica iz 1910. godine
Opatija – pogled na gradsku vijećnicu, razglednica iz 1910. godine

Drag gost Opatije bio je Franjo Josip I., austrijski car i hrvatski kralj, koji se tu susretao s njemačkim carem Vilhemom II. Rumunjska kraljica Elizabeta, poznatija pod svojim književnim imenom Carmen Sylva, obožavala je Opatiju koja joj je bila inspiracija za neka njena djela. Od okrunjenih glava Opatiju su, krajem 19. i početkom 20. st., redovito posjećivali carevi i kraljevi Bugarske, Švedske, Grčke, Srbije, Italije, vojvoda Luksemburga i crnogorski knez Danilo I., s članovima svojih obitelji, te mnogobrojne grofice, grofovi, barunice i baruni.

Još je poduža lista tadašnjih europskih političara, gostiju ovog nedvojbenog bisera Jadrana. Spomenimo samo da je ovdje bio francuski premijer Waldeck-Rousseau, da se pod lažnim imenom dr. Jerženkijević krio nitko drugi doli Vladimir Iljič Lenjin, kasnije vođa Oktobarske revolucije i premijer Sovjetskog Saveza, te maršal Józef Piłsudski, prvi poglavar Poljske, koji je Opatiju posjetio u više navrata. Ovom je velikom Poljaku postavljena spomen ploča u opatijskom parku Sv. Jakova.

Niti nobelovci nisu bili imuni na čari Opatije, pa je u to vrijeme ugostila njemačkog imunologa Emila von Behringa, dobitnika nagrade za medicinu, drugu ženu nobelovku (nakon Marie Sklodowske-Curie) austrijsku barunicu Bertu von Suttner (nagrada za mir) i Henryka Sienkiewicza, dobitnika Nobelove nagrade za književnost, čije se poprsje nalazi pred opatijskom lukom. Ovaj je veliki poljski književnik ovdje boravio više puta, a dolazio je izliječiti grlo. Tu je napisao svoje poznato djelo „Gospodin Wolodyjowski” i započeo pisanje romana „Quo vadis”, koji mu je kasnije donijeo Nobelovu nagradu. Često je bio u pratnji kćeri Jadwige, velike zaljubljenice u Opatiju i susjedni Lovran. Kao i kćer mu, Sienkiewicz je također volio ovo mjesto, što pokazuje u svojim pismima u kojima kaže da Opatija ima ljekovitu klimu, zdrave vjetrove, tirkizno more i parkove „ljepše od vrtova Monte Carla”.

Panorama Opatije
Panorama Opatije

Također, u potrazi za zdravljem, ovdje su boravili poznati ruski pisac Čehov i austrijski skladatelj Gustav Mahler, koji je, oporavljajući se nakon operacije, u Opatiji napisao Šestu simfoniju i radio na revidiranju svoje Četvrte simfonije. Iz drugih razloga posjećivali su je slavni talijanski skladatelj Puccini (autor opera „Tosca”, „Madame Butterfly” i dr.), mađarski pisac Ferenc Molnar, autor popularnog romana „Junaci Pavlove ulice”, češki virtouz na violini Jan Kubelik, koji je bio vlasnik jedne opatijske vile, irski književnik James Joyce (početkom 20. st. profesor engleskog jezika u Puli), talijanski slikar De Chirico, te mnogi drugi umjetnici i bogatiji Europljani, sve sama krema tadašnjeg društva, danas bismo rekli jet set.

Većina ovih poznatih ličnosti je boravila u hotelu Kvarner, koji je svojim raskošnim draperijama, kristalnim svjetiljkama i tridesetodijelnim lusterom u Kristalnoj dvorani izazivao uzbuđenje i predstavljao veliku atrakciju. Najviši gosti na njegovom svečanom otvorenju bili su austrijski prijestolonasljednik princ Rudolf sa suprugom princezom Stephani od Belgije. U opatijsku luku su došli brodicom, a gentleman koji je pružio ruku i pomogao princezi Stephani da sigurno stupi na obalu bio je nobelovac Sienkiewicz. Sastavni dio hotela Kvarner bile su luksuzne vile, koje su se koristile kao aneks hotela. Jedna od njih, a koja se koristi i danas, bila je Villa Amalija.

Hotel Kvarner 2010. godine
Hotel Kvarner 2010. godine

U njoj je, u više navrata, rado boravila slavna američka plesačica Isadora Duncan, utemeljiteljica modernog plesa. Miss Duncan je bila prva plesačica koja je plesala na klasičnu glazbu klasika, a karakteriziralo ju je to što je plesala bosonoga, umotana u grčku togu i s dugačkim šalom oko vrata. Svojim je revolucionarnim plesnim stilom prkosila nametnutim pravilima i borila za promjene, progres i oslobođenje žena od nametnutih društvenih uloga, čime je osvojila Europu. U svojim je memoarima naglasila da je 1902. godine, kada je imala 24 godine i kada je prvi put boravila u Opatiji, očarano gledala palme kroz prozore Ville Amalie, a da su ju grane koje su se njihale i treperile na vjetru, inspirirale da u svoj ples uvrsti nježno podrhtavanje ramena, ruku, prstiju i grudi, plesne pokrete po kojima je bila jedinstvena.

Isadora Duncan kao vila u Snu ljetne noći, 1896. godine
Isadora Duncan kao vila u Snu ljetne noći, 1896. godine

Zadnji je put Isadora Duncan boravila u opatijskoj Villi Amalii sa suprugom Sergejem Jesenjinom, poznatim ruskim pjesnikom. Kontroverzna Isadora je podržavala sovjetsku revoluciju, pa je otišla živjeti u Moskvu. Jesenjina je upoznala na jednoj zabavi gdje je plesala na melodiju Internacionale. Tada 26-godišnji pjesnik nije mogao skinuti pogled s 44-godišnje američke plesačice i samo je šapnuo prijatelju: Boginja. Započeli su strastvenu i turbulentnu vezu koju su, bez obzira na razliku u godinama i činjenicu da on nije znao engleski, a ona ruski jezik, okrunili brakom. Isadoru i pjesnika su često viđali kako piju čaj na opatijskim terasama, ili kavu uz kolače u kavanama uređenim u bečkom stilu. Jesenjin ju je jedno vrijeme pratio na europskim turnejama, no kako je njegov problem s alkoholom bivao sve veći i narušavao Isadorinu reputaciju, vratio se u Moskvu, gdje je počinio samoubojstvo objesivši se njenim šalom. Šal je bio koban i za Isadoru Duncan, koja je dvije godine kasnije, u Nici, izgubila život tako što joj se dugački šal zapleo u kotač sportskog automobila bez krova i slomio joj vrat.

Isadora Duncan i Sergej Jesenjin 1923. godine
Isadora Duncan i Sergej Jesenjin 1923. godine

Među palmama, u zelenilu opatijskog parka Angiolina, ispred Ville Amalie smještena je skulpura posvećena velikoj umjetnici Isadori Duncan, koja simbolizira slobodni, prirodni plesni pokret. U istom se parku nalazi i bista nesretnog pjesnika Sergeja Jesenjina s pogledom na Isadoru, boginju suvremenog plesa. Tako u staroj dami Opatiji, kraljici hrvatskog turizma, vječno živi ovo dvoje slavnih umjetnika, koji u kolektivnoj svijesti brojnih generacija važe za par.

U čast Isadore Duncan, jedan je apartman Ville Amalie tematski uređen i nosi ime Isadora Duncan Junior suite. Ako ste inspirirani ovom pričom o Opatiji i Isadori Duncan, ovaj je elegantno uređeni i moderno opremljen apartman s balkonom koji gleda na Kvarnerski zaljev, plus svi sadržaji hotela Kvarner koji su gostima na raspolaganju, idealno mjesto za vaš savršen odmor u visokom stilu.


Lokacija spomenika Isadori Duncan: park Vile Angioline u Opatiji (45.335 N i 14.308 E)

Lokacija hotela Kvarner: Ul. Pava Tomašića 2, 51410 Opatija (45.335 N i 14.308 E)

Lokacija Vile Angioline: Opatija (45.335 N i 14.309 E)

Lokacija spomen-ploče Józefu Piłsudskom: Park Svetog Jakova, 51410, Opatija, Hrvatska (45.334 N i 14.306 E)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.