Heartland vs. Rimland

Geopolitičke teorije Heartland i Rimland

geografske teme geopolitika

(Geo)političke, diplomatske i vojne igre između Rusije i NATO saveza na području Ukrajine i njezine okolice pune novinske stupce od prosinca 2021. godine. Situacija je vrlo napeta i izuzetno su važni čelični živci svih svjetskih vođa, kako ne bi došlo do vojnog sukoba koji bi mogao imati ogromne posljedice.

Ovdje neće biti riječi o uzrocima ovih previranja odnosno odgovora na pitanje tko je kriv – tko je prvi počeo. Iskreno se nadamo da nećemo pisati novi članak na tu temu nekada u budućnosti. Posljednji dani krize također upućuju na to: Rusija je sve spremnija na dogovore, Ukrajina je voljna odustati od svog NATO „sna“, a europski čelnici pohode glavne gradove Ukrajine i Rusije u nadi da se smanje tenzije. Ukoliko se sve završi bez vojnih sukoba – tko će biti pobjednik? Zasigurno svatko i nitko. Naravno, svaka strana će vjerojatno istaknuti svoj uspjeh – na kraju krajeva, vladari moraju brinuti o zadovoljstvu biračkog tijela i moćnih lobističkih organizacija.

A veći dio birača, iako često šutljiv u ovakvim situacijama, ne želi novi rat. Oni glasniji šire objave po društvenim mrežama, negodujući razvoju situacije. Jedna grafika, kojoj na žalost ne znamo točan izvor osim da je podijeljena na stranici imgflip.com, nam se jako dopada:

USA and Russia WW3
„Drage SAD i Rusija, ako želite Treći svjetski rat, predlažem ovo područje, jer tamo ste susjedi. Možete koristiti podmornice, mornaricu i zrakoplove, a nećete razoriti Europu.“

U članku se želimo osvrnuti na dvije utjecajne teorije koje se koriste u geopolitici, a čiji obrisi su jasno uočljivi u posljednjim događajima. Inače, znanstvena disciplina geopolitika analizira odnose politike, povijesti i socijalne znanosti s geografijom. Iako je sam termin skovao švedski politički geograf Rudolf Kjellén na kraju 19. stoljeća. njega je inspirirao njemački geograf Friedrich Ratzel poznat po izdanju svojega djela “Politische Geographie” (“Politička geografija”) iz 1897. godine. Geopolitika je zadobila ogromnu pažnju radom Sir Halforda Johna Mackindera u Engleskoj i njegovom formulacijom teorije Heartlanda iz 1904. godine.

Teorija Heartlanda

Mackinder je bio engleski geograf i jedan od osnivača geopolitike. Prvi je pokrenuo studiranje geografije na Sveučilištu u Oxfordu na kojem je radio, bio je veliki zagovaratelj promatranja fizičke geografije i antropogeografije kao jedne discipline te bio jedan od osnivača i predsjednika tamošnjeg Geografskog društva. Halford Mackinder je također bio jedan od osnivača prestižne Londonske škole ekonomije (London School of Economics) te tijekom 12 uzastopnih godina predstavnik u Britanskom parlamentu. Za svoje zasluge imenovan je vitezom 1920. godine, od kada nosi titulu Sir.

Kao 44-godišnjak poslao je 1904. godine Kraljevskom geografskom društvu poslao članak „The Geographical Pivot of History“ u kojem je formulirao teoriju Heartlanda. To je jednan od temeljnih trenutaka geopolitike kao predmeta istraživanja, iako sam Mackinder nije uporabio taj termin. Teorija Heartlanda je ispočetka zadobila malenu pažnju izvan geografije, ali će kasnije biti i ostati vrlo utjecajna na vanjsku politiku svjetskih sila.

Petnaest godina kasnije, netom po završetku Prvog svjetskog rata, a u svjetlu mirovnih ugovora i pred Mirovnom konferencijom u Versaillesu, objavljuje djelo „Demokratski ideali i stvarnost“ („Democratic Ideals and Reality“), koje je u stvari poruka svjetskim državnicima na toj znamenitoj konferenciji, i koje sadrži njegov napoznatiji citat:

„Tko vlada istočnom Europom zapovijeda Heartlandom. Tko vlada Heartlandom zapovijeda Svjetskim otokom. Tko vlada Svjetskim otokom zapovijeda svijetom.“

Sir Halford John Mackinder
Sir Halford John Mackinder - citat

Cilj je bio ukazati na istočnu Europu kao stratešku rutu do Heartlanda, gdje je potrebno stvoriti tampon država koje bi odvojile Njemačku i Rusiju.

 „Heartland“ (u članku iz 1904. „Pivot Area“) možemo prevesti kao „Srce zemlje“, „Srčana regija“ ili „Središnje područje“. Prema Mackinderu, Heartland sačinjava ogromna kopnena površina središnje Azije smještena između Karpata na zapadu, lanca planina Hindukuš (Hindu Kush) na jugu, gorja Altaj u Mongoliji na istoku te Baltičkog mora i Arktičkog oceana na sjeveru. Uz Heartland, Mackinder izdvaja još tri regije: Svjetski otok (World Island; u članku iz 1904. „Inner or marginal crescent“), Priobalne otoke (Offshore islands; u članku iz 1904. „Outer“) i Udaljene otoke (Outlying islands; „Lands of outer or insular crescent“).

Karta svijeta koja predstavlja četiri regije Heartland teorije
Karta svijeta koja predstavlja četiri regije Heartland teorije
izvor: Halford J. Mackinder – “The Geographical Pivot of History”, Geographical Journal 23, no. 4 (April 1904): 435.

Svjetskim otokom nazvao je Europu, dio Azije i dio Afrike. Na tom području živjelo je oko 87% svjetske populacije i ujedno se radi o najvećoj i najbogatijom resursima regijom od četiri koje je izdvojio. Regija Priobalni otoci se sastoji od Britanskih otoka i Japana, dok regiju Udaljenih otoka čini ostatak svijeta (cijela Sjeverna i Južna Amerika, Australija i Oceanija te južni dio Afrike). Teorija Heartlanda pretpostavlja mogućnost nastanka ogromnog carstva koje ne bi trebalo koristiti obalni ili prekooceanski prijevoz radi opskrbe svojega vojnog industrijskog kompleksa. Zbog toga takvo carstvo ne bi mogao poraziti niti udružen čitav ostatak svijeta.

Halford Mackinder u svojoj teoriji posebnu važnost daje istočnoj Europi, koja je dio Svjetskog otoka, ali graniči s Heartlandom. Po njegovom mišljenju, istočna Europa je u najboljoj poziciji da iskoristi resurse Heartlanda. Udaljenije zemlje – one koje pripadaju regiji Priobalnih i Udaljenih otoka, su u puno slabijem položaju da preuzmu kontrolu nad Heartlandom. Općenito, Mackinder tvrdi da je zbog geografskih uvjeta (zaštićenost planinama i hladnim morem), teško izvesti uspješnu invaziju na Heartland i samim tim zaključuje da je Rusija stožerna država svijeta – kontrolira Heartland.

No, osim geografskog položaja, Mackinderova teorija ističe još nekoliko dinamičnih faktora: političku moć, gospodarstvo, demografiju i strategiju ratovanja. Tu postaje važno zašto je važna kontrola Heartlanda te je pretpostavio da se kontroliranjem istočne Europe kontrolira Heartland, dok kontrola Heartlanda osigurava kontrolu nad Svjetskim otokom, za koji pak pretpostavlja da onda kontrolira cijeli svijet.

Teorija Heartlanda je pretrpjela brojne kritike, pa i odbacivanja, ali je unatoč tome ona vrlo aktivna među stratezima svjetskih država koji je konstantno preispituju i tvrde da se velike geopolitičke igre vode po njezinoj matrici.

Teorija Rimlanda

Teoriji Heartlanda suprotstavio se nešto mlađi Mackinderov suvremenik iz SAD-a Nicholas John Spykman. Bio je američki politolog sa Yale sveučilišta, jedan od utemeljitelja klasične realističke škole u američkoj vanjskoj politici koji je prenosio istočnoeuropsku političku misao u Sjedinjene Države. Njegov općeniti rad na geopolitici i geostrategiji doveo ga je do toga da postane poznat pod nazivom „kum obuzdavanja“.

Nicholas John Spykman
Nicholas John Spykman

U svojoj knjizi „Američka strategija u svjetskoj politici“ (1942.), objavio je svoju Rimland teoriju. Ova teorija pretpostavlja da najveću moć imaju zemlje koje se nalaze oko rubova Europe i Azije te da one kontroliraju Mackinderov Heartland. Područje Spykmanovog Rimlanda se proteže od zapadne i južne Europe, preko Bliskog istoka, Indije i jugoistočne Azije do krajnjeg istoka Azije. To je prostor kojim prolazi većina svjetskog tranzita roba morskim putem. John Spykman je smatrao da kontrola priobalnih zemalja i mora ima veću prednost od kontrole samog kopna. Kako je Rimland teorija predstavljena tijekom Drugog svjetskog rata, zapadni vojni stratezi su je primjenjivali – prevladavalo je mišljenje da kombiniranom kopnenom i morskom silom u području Rimlanda, zapadne snage mogu zadržati kontrolu nad tadašnjim Sovjetskim savezom.

Karta svijeta koja predstavlja tri regije Rimland teorije: Heartland, Rimland i Novi svijet (New World)
Karta svijeta koja predstavlja tri regije Rimland teorije: Heartland, Rimland i Novi svijet (New World)

Naravno, i Spykmanova teorija naišla je na niz kritičara, prije svega jer nije uzimala u obzir kontrolu zračnog prostora, koji je sve više postao prostorom ratovanja, kao ni ratovanje nuklearnim oružjem.


Slagali se s predstavljenim teorijama ili ne, činjenica je da se one do danas koriste kao osnova pri donošenju geopolitičkih strategija vojnih saveza i pojedinačnih država. Također, samo pogled na 20. stoljeće i na trenutna previranja oko Ukrajine svjedoče tome da je većina ratova vođena na području Mackinderovog Svjetskog otoka, odnosno Spykemanovog Rimlanda. Tu su započeli i u najvećoj mjeri vođeni Prvi i Drugi svjetski rat, kao i posljednji veliki ratovi na tlu Europe 1990-ih na području bivše Jugoslavije. Rusija se oštro protivi daljnjem širenju Sjevernoatlantskog saveza (NATO) dalje na istok i smatra to izuzetnom geopolitičkom prijetnjom.

PREPORUČUJEMO:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.