Neptun - najudaljeniji planet Sunčevog sustava

Neptun je planet najdalje smješten od Sunca. Četiri puta je veći od Zemlje i od nas udaljen 6,4 milijarde kilometara – oko 4 svjetlosna sata. Kada bismo se mogli voziti automobilom bez prestanka brzinom od 130 km/h i uputili se najkraćim putem do Neptuna, do njega bismo stigli za oko 50 milijuna sati. To je 2 milijuna dana, odnosno 5.620 godina!

Neptun je dobio ime po rimskom bogu mora, četvrti je najveći planet po promjeru i treći po masi – ona je sedamnaest puta veća od Zemljine. Iako dan na Neptunu traje svega 16 sati, njemu je potrebno 165 Zemljinih godina da okruži Sunce. Poznat je pod nazivom „Ledeni plavi div”, obzirom da je 60-70% površine Neptuna prekriveno ledom, a temperatura na površini spušta se do -218°C. U usporedbi s plinovitim divovima, Jupiterom i Saturnom, Neptun je puno bogatiji elementima težim od vodika i helija, što se manifestira njegovom prepoznatljivom plavom izgledu na slikama koje nam je isporučio svemirski teleskop Hubble. Kao Jupiter, Neptun se također može pohvaliti jakim vjetrovima, a oni na Neptunu prelaze brzinu zvuka dosežući brzine od 2.500 kilometara na sat.

U noći s 23. na 24. rujna 1846. godine mladi njemački astronom Johann Gottfried Galle i njegov učenik Heinrich Louis d’Arrest odlučili su u berlinskom opservatoriju potražiti planet na temelju podataka dobivenih od Johna Coucha Adamsa iz Velike Britanije i Urbaina Le Verriera iz Francuske te identificirali Neptun. Bio je smješten otprilike 1 stupanj od položaja koji je predvidio Le Verrier i 12 stupnjeva od onog kojeg je predvidio Adams. Ovi prethodnici su zasebno predvidjeli položaj nepoznatog planeta iza Urana. Tako je Neptun ušao u povijest kao prvi planet koji je pronađen pomoću matematike, a ne putem empirijskog promatranja. Naime, spomenuti astronomi su uočili niz nepravilnosti u orbiti Urana nakon njegovog otkrića i zaključili da bi one mogle biti uzrokovane gravitacijom udaljenijeg nepoznatog planeta. Ipak, važno je napomenuti da su Neptun promatrali astronomi i prije ovog otkrića, samo nisu prepoznati kao otkrivači jer su Neptun smatrali zvijezdom. To dokazuju i Galilejevi crteži iz 1612. i 1613. godine.

Do sada je Neptun posjetila samo jedna svemirska letjelica, Voyager 2. Ona je pokraj planeta prošla 25. kolovoza 1989. godine. Bio je to posljednji planet s kojim se letjelica mogla susresti, odlučeno je da se letjelica približi na 4.400 km od Neptunove atmosfere te obavi blizak prelet njegovog satelita Tritona, bez obzira na posljedice koje bi to moglo imati na daljnju putanju letjelice. Upravo je Voyager 2 otkrio da Neptun ima magnetsko polje slično Uranovom, mjerenjem emisija radiovalova riješeno je pitanje rotacijskog perioda planete, otkriveno je da Neptun ima neočekivano aktivan klimatski sustav, a Voyager 2 je otrkio i šest novih satelita te ustanovio da planet ima više od jednog prstena. U preletu preko Trirona letjelica je snimila oko 40% površine ovog prirodnog satelita. Tim preletom saznali smo da Triton ima stjenovitu i relativno ravnu podlogu, kanjone, smrznuti metan, ledene gejzire koje izbacuju dim do visine od 8 km, i ostale fenomene.

U najnovije vrijeme, krajem rujna 2022. godine, svemirski teleskop James Webb bio je usmjeren prema Neptunu i poslao svoje slike. Radi se o trenutno najjasnijim slikama koje otkrivaju u potpuno novom svjetlu ovog ledenog diva sještenog u jednom od najtamnijih područja našeg Sunčevog sustava. Osim što su izoštreni Neptunovi prstenovi, pronađeni su i neki novi, koje se nalaze bliže samom planetu od do sada poznatih. Teleskop Webb je također po prvi put otkrio da Neptun okružuje neprekinuti pojas oblaka, a snimio je i 7 od 14 poznatih Neptunovih mjeseca. Na najnovijim slikama Neptun nije plav. To je zbog toga što teleskop Webb snima snima objekte u bliskom infracrvenom rasponu.

Na fotografiji objave dominira vrlo svijetla točka svjetla s prepoznatljivim difrakcijskim šiljcima. To je jedan od 14 poznatih Neptunovih mjeseca – Triton. Kako je prekriven smrznutim kondenziranim dušikom, Triton reflektira prosječno 70 posto sunčeve svjetlosti koja ga pogodi i stoga je tako sjajan na fotografiji. Prema planu koje ima NASA, ESA i CSA (vlasnici teleskopa James Webb), dodatne studije Tritona i Neptuna bit će 2023. godine.

Pročitajte i naš članak o Sunčevom sustavu s mnoštvom zanimljivih činjenica.