Puno smo puta čuli da je neka riječ grčkoga porijekla. To nam nije ništa novo za riječi poput „drama“, „demokracija“, „logika“, „hidrodinamika“. Međutim, ima i riječi za koje nikad ne bismo rekli da nam dolaze iz grčkog.
Pretpostavlja se da su Grci već tijekom mikenskog razdoblja (1600. – 1100. god.pr.n.e.) bili zainteresirani istočnom obalom Jadrana. Predaja o putovanju junaka Trojanskog rata smještena je na područje Jadrana. Povjesničari smatraju da su antički Grci zaobilazili Jadran zbog pomorske premoći Ilira, a prvenstveno Liburna. I tako sve do vremena tiranina grčkog grada Sirakuze na Siciliji – Dionizija Starijeg, koji je između 397. i 390. godine osnovao Issu – moćnu grčku koloniju na otoku Visu. Unatoč utemeljenja Isse i niza drugih manjih kolonija, Grci se nikada nisu uspjeli teritorijalno nametnuti Ilirima na istočoj obali Jadrana. Ostale značajnije grčke kolonije na istočnoj obali Jadrana bile su Pharos (Stari Grad na Hvaru), Korkyra Melaina (Korčula), Tragoúrion (Trogir), Epétion (Stobreč) i Salonai (Solin).
Posve je drugačija priča s grčkom kulturom, uključujući i s jezikom. Knjiga Marka Kovačića ,,Grecizmi u suvremenom hrvatskom jeziku“ (Matica hrvatska, Zagreb, 2007.) i drugi izvori priređuju nam iznenađenja o porijeklu brojnih riječi koje gotovo svakodnevno koristimo. Rječnik pred vama rađen jako dugo – još kroz vrijeme boravka nekoliko grčkih pripravnika. Doživio je razne uspone i padove. Prvo je objavljen na stranicama Osnovne škole Sesvetska Sopnica, gdje je radio jedan od autora članka. Konačno se objavljuje „gradu i svijetu“ i na portalu ABC Geografija!
„Kada”, „livada”, „kesten”, „bosiljak”, „gitara” su iz grčkog? Provjerite!
Napisali: Antonios Bubas, Konstantinos Paganis, Stela Veranudi i Marijan Biruš