Svaki Europljanin potroši oko 14 tona sirovina na godinu. I svake godine proizvede oko 5 tona otpada. Tijekom slijedećih 40 godina globalna potrošnja sirovina će se udvostručiti, a računa se da će do 2050. godine količina otpada na svijetu porasti za 70%. Procjenjuje se da je trenutno polovica ukupnih emisija stakleničkih plinova i više od 90% gubitka biološke raznolikosti i problema s vodama na svijetu, povezano s vađenjem i obradom sirovina.
Otpad kojeg generiramo, proizvode koje koristimo i materijali od kojih su oni sastavljeni moguće je nakon upotrebe iskoristiti, popraviti ili reciklirati. Upravo to je osnovno načelo kružnog gospodarstva (eng. circular economy), načela kojeg globalno najviše promiče Europska unija i koje je trenutno utkano u gotovo sve njezine gospodarske strategije i akcijske planove, uključujući najnoviji Europski zeleni plan za održivi rast, predstavljen u ožujku 2020. godine. Ovdje valja napomenuti da je Europska unija na globalnoj razini i dalje najveći zagovornik održivoga razvoja i odgovornog odnosa prema okolišu, sirovinama i klimatskim promjenama.
Cilj kružnog modela gospodarstva je odmaknuti se što dalje od linearnog modela, koji dominira svjetskim gospodarstvom još od vremena industrijske revolucije. Obrazac linearnog modela osnovan je na radnjama uzmi-napravi-iskoristi-baci. Linearni model iscrpljuje prirodne sirovine i stvara velike količine otpada u svakom dijelu proizvodnog i potrošačkog lanca. Radi se o neodrživom modelu za današnje potrošačko društvo. Proizvodi u linearnom modelu imaju sve kraći životni vijek i tendenciju prema odlaganju, a ne popravljanju – što je cilj mnogobrojnih proizvođača, a kako bi potaknuli i ubrzali kupnju novih proizvoda. Negativne posljedice gospodarstva u kojem dominira linearni model na klimu i okoliš su velike: troši se više energije, nego što je potrebno, i pri tom se povećavaju emisije CO2.
Frans Timmermans, izvršni potpredsjednik za europski zeleni plan, izjavio je prošle godine:
Da bi se do 2050. postigla klimatska neutralnost, očuvao naš prirodni okoliš i povećala naša gospodarska konkurentnost, potrebno je potpuno kružno gospodarstvo. Danas je naše gospodarstvo i dalje uglavnom linearno te se samo 12% sekundarnih materijala i resursa vraća u gospodarstvo. Mnogi se proizvodi prebrzo kvare, ne mogu se ponovno upotrebljavati, popravljati ni reciklirati, ili su napravljeni samo za jednokratnu uporabu. Postoji golem potencijal koji poduzeća i potrošači trebaju iskoristiti. Ovim planom pokrećemo aktivnosti za promjenu načina proizvodnje i osnaživanje potrošača kako bi donosili održive odluke koje koriste njima i okolišu.
A što je to zapravo kružno gospodarstvo? Kružno gospodarstvo ima za glavni cilj produžunje životnog vijeka proizvoda, što bi imalo za posljedicu smanjenje upotrebe sirovina i smanjenje otpada. Prije svega nekoliko desetljeća, gotovo sve se popravljalo. Danas se gotovo sve baca kada se pokvari ili jednom iskoristi. Koliko li smo samo puta čuli istinitu tvrdnju: ne isplati se popravljati, jeftinije je kupiti novo. Očito su počeli puhati neki novi vjetrovi, koji bi mogli zakonski natjerati proizvođače da projektiraju kvalitetnije proizvode i rezervne dijelove za njih.
Naravno, kružno gospodarstvo je puno kompliciranije od navedenog primjera. Radi se o ekonomskom modelu proizvodnje i potrošnje koji uključuje dijeljenje, posudbu, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i reciklažu postojećih proizvoda i materijala što je dulje moguće. Osim što se na ovaj način produljuje životni vijek proizvoda, istovremeno smanjuje količinu otpada na minimum.
izvor: Europski parlament
Za uspjeh kružnog gospodarstva izuzetno je značajan dizajn. Prilikom dizajna, proizvođači trebaju donijeti važne odluke, koje uključuju one o nabavi sirovina, povećanju kvalitete proizvoda kako bi on trajao što dulje, proizvodnji zamjenskih dijelova kako bi se isti mogao popravljati, ali i odluke vezane uz smanjenje na minimalnu mjeru ambalaże i drugog otpada koji nastaje u procesu između proizvodnje i prodaje, te odluke o utilizaciji proizvoda kada krajnjem korisniku više neće biti potreban. Računa se da do 80% utjecaja koje će proizvod ima na okoliš ovisi o tome kako je dizajniran (projektiran).
Od velikog značaja je i faza u kojoj se proizvod odlaže kao otpad. Kružno gospodarstvo ponajviše otpadu može zahvaliti za status kojeg trenutno uživa u Europi. Naime, s problemom upravljanja otpada Europa se susrela još prije 30 godina i počela ga već tada djelomično rješavati. Da nije, danas bi vjerojatno bila zatrpana smećem. Ključnu ulogu odigrava pravilno prikupljanje, a odmah zatim i recikliranje. Nažalost, još nisu osmišljene tehnologije koje će moći reciklirati veće količine otpada (osobito plastike). Ipak, članice Europske unije su otišle daleko ispred mnogih zemalja svijeta po pitanju prikupljanja i recikliranja otpada, kao i po pitanju osvještavanja građana o potrebi takvog ponašanja.
Kako bi prijelaz na kružno gospodarstvo bio uspješan, potrebna je sprega svih članova lanca od proizvođača do kupaca. Potrebna je odgovornost svih građana Europske unije. U ovom trenutku, teško da se mogu i oni najviše ekološki osvješteni među nama, pogledati u zrcalo i izjaviti na primjer: ne postoji mogućnost da bolje recikliram otpad kojeg proizvodim. Uspjeh kružnog gospodarstva ovisi o tome koliko smo svi spremni promjeniti obrasce ponašanja – na neki način na novi način života.
Veliki izazov prijelazu na kružno gospodarstvo u Europskoj uniji su značajne razlike između država članica, a u posljednje vrijeme gospodarska kriza povezana s pandemijom koronavirusa na koju se nastavio rat u Ukrajini, dodatno otežava taj prijelaz. Hrvatska je, primjerice, jedna od onih manje uspješnijih država po pogledu gospodarenja otpadom, izuzetno značajnog elementa kružnog gospodarstva.
Model kružne ekonomije često se predstavlja kao idealno pragmatično rješenje u kojem svi pobjeđuju: ublažavaju se klimatske promjene, iscrpljivanje resursa, učinkovitije korištenje sirovina, resursa, povećava se gospodarski rast i otvaraju nova radna mjesta. U suštini, prema ovom gospodarskom modelu, veliki biznisi mogu i dalje cvjetati, potaknut novim mogućnostima i širenjem tržišta. Kružno gospodarstvo je isto tako često prezentirano kao čarobno rješenje za gotovo sve naše ekološke probleme. Ali ova vizija zanemaruje činjenicu da na našem planetu beskrajni gospodarski rast nije opcija. Također, kružno gospodarstvo zanemaruje činjenicu da rješenje mnogobrojnih ekoloških problema leži u razvodnjavanju moći globalnih korporacija, a ne u podržavanju njihovog rasta.
Ipak, prijelaz na kružno gospodarstvo je neophodan. Sve je veća potražnja za sirovinama kojih je sve manje. Cijeli niz materijala koje koristimo je ograničen, a populacija globalno raste i potražnja se povećava. Povećava se i ovisnost o drugim zemljama u kojima su izvori sirovina, što kružno gospodarstvo povezuje s geopolitikom. Europska unija navodi da bi se uvođenjem principa kružnog gospodarstva smanjio pritisak na okoliš, povećala sigurnost nabavke sirovina, konkurentnost i inovacije, ojačao bi gospodarski rast (dodatnih 0,5 posto BDP-a), i otvorilo oko 700 tisuća novih radnih mjesta u EU-u samo do 2030. godine. Potrošači bi imali dugotrajnije, otpornije i vrjednije proizvode. Kada bi se uspio stvoriti svijet kružnog gospodarstva, proizvod ili usluga nikada ne bi imali kraj svog života, već bi kontinuirano poprimali nove oblike.
Na internet stranicama Europske unije može se pronaći niz relevantnih inovativnih procesa i uspješnih primjera kružnog gospodarstva – pogledajte ovdje. Europska unija također financijski podupire brojna istraživanja povezana s kružnim gospodarstvom. Na stranicama netom završenog znanstvenog projekta REPAiR mogu se također pronaći zanimljiva rješenja, uglavnom povezana uz davanje nove prilike već iskorištenim proizvodima ili sirovinama. Pogledajte katalog prijedloga ovdje.
