Sunčev sustav

Sunčev sustav

geografske teme svemir i Zemlja

Pažnja! Sadržaj ovog članka možete pogledati i kao video zapis:

Kako bismo razumjeli koliko je Sunčev sustav velik, zamislimo da imamo priliku putovati letjelicom Voyager, najbržom letjelicom koju je proizvela ljudska tehnika. Letjelice Voyager 1 i 2 i ovog trenutka se udaljavaju od Zemlje brzinom od 56.000 kilometara na sat. Da okružite Zemlju, s ovim letjelicama bi vam trebalo manje od sata. Ali do posljednjeg planeta Sunčevog sustava Neptuna, trebalo bi vam oko 12 godina. Ali naš sustav ne završava s Neptunom, nego Oortovim oblakom prepunom kometa. Do njega bismo ovim najbržim letjelicama stigli tek za deset tisuća godina. Da, udaljenost od Sunca do posljednje planete Neptuna svega je jedna tisućita udaljenosti od Sunca do granica njegovog sustava. Uz to, moramo shvatiti da Sunčev sustav zauzima svega iznimno mali djelić svemira.

Galaksija

Ne krećem se, a jurim…

Interesantna je i brzina kojom se krećemo. Znate li da iako u ovom trenutku vjerojatno mirujete, svake sekunde prelazite oko 830 kilometara? Naime, oko svoje osi Zemlja se kreće brzinom 1.675 km/h – to je oko 0,5 km/s! Uz to što se okreće oko svoje osi, Zemlja istovremeno orbitira i oko Sunca. Zemlja putuje oko Sunca 60x većom brzinom od svoje rotacije: 30 km/s. Sunce sa svim objektima u svojoj orbiti pak juri našom galaksijom 8x većom brzinom (242 km/s), a naša galaksija i više od dvostruko brže od Sunca (556 km/s). Sve ove brzine, kada se zbroje, ukazuju nam da ne osjećajući ništa svake sekunde prelazimo gotovo 830 km! Ovakvu ogromnu brzinu ne osjećamo, jer je ona stalna, nikad značajno ne usporava ili ubrzava. Možemo to usporediti sa situacijom kada se vozimo autom. Naravno, kada bi se brzina vožnje promijenila, mi bismo to itekako osjetili. Ukoliko bismo uopće bilo kakvu promjenu brzine preživjeli.

Svi udžbenici i enciklopedije vas obmanjuju

Zanimljivo je također da niti jedna karta Sunčevog sustava koju ste vidjeli do sada nije niti približno proporcionalna. Posljednji planet Neptun je često prikazan samo malo dalje od Jupitera, a on je u stvarnosti pet puta udaljeniji od Jupitera, nego što je Jupiter udaljen od Zemlje. Sunčev sustav uopće nije moguće prikazati proporcionalno. Kada bismo Zemju prikazali veličinom zrna graška, Jupiter bismo morali prikazati udaljenim 300 metara od tog zrna graška, i zauzeo bi pola stranice. Patuljasti planet Pluton bi u tom slučaju bio prikazan udaljen dva i pol kilometra dalje, ali ga ne bi uspjeli prikazati vidljivog, jer bi bio veličine bakterije. Kada bismo s Plutona pogledali prema Suncu, ono bi bilo veličine glavice pribadače. Tek nešto veće od neke daleke sjajne zvijezde koju promatramo ovdje sa Zemlje.

Sunčev sustav

Znanje je krhko

Sunčev sustav nalazi se u galaksiji koju nazivamo Mliječna staza. Još prije 100 godina, vjerovali smo da je to jedina galaksija u svemiru. Danas smatramo da je Mliječna staza tek jeda od oko 200 milijardi galaksija u svemiru (naziv našoj galaksiji dali su stari Rimljani „via lacteal” („mliječna staza”). Mliječna staza broji oko 4 tisuće milijardi zvijezda, a Sunce je samo jedna od njih, srednje veličine, smještena oko 26.000 svjetlosnih godina daleko od njezina središta. Kad bismo Sunce stisnuli na veličinu bijelog krvnog zrnca, Mliječna staza bila bi veličine Sjedinjenih Američkih Država.

Sam Sunčev sustav se sastoji od zvijezde Sunce oko koje gravitacijski kruži 8 planeta, 5 patuljastih planeta, 185 njihovih prirodnih satelita, te mnoštvo sitnih tijela: kometa, planetoida, meteoroida i međuplanetarne prašine. Pretpostavlja se da je Sunčev sustav star oko 4,6 milijardi godina, što znači da je svemir bio dvostruko stariji od Sunčevog sustava danas, kada je ovaj nastao.

Putovanje od Sunca do Neptuna

Zvijezda Sunce je najtopliji objekt Sunčevog sustava. Temperatura na površini Sunca iznosi 5.505°C. Pretpostavlja se da je temperatura sunčeve jezgre oko 15 milijuna °C. Osim što je veliko, Sunce je i jako teško – oko 99.8% mase cijelog Sunčevog sustava čini Sunce. Ostatak mase čine planeti, prirodni sateliti, kometi, asteroidi,… Sunce je odrasla zvijezda srednje dobi. Za oko 5 milijardi godina, kada Suncu ponestane nuklearnog goriva, ono će se narasti u crvenog diva i pritom progutati unutarnje planete, uključujući i Zemlju.

Sunce

Svi planeti u Sunčevom sustavu, osim Zemlje, nazvani su po drevnom grčkom ili rimskom bogu ili božici. To je i razumljivo, jer je većina od njih dobila svoje nazive još u ta davna vremena, kada se smatralo da je Zemlja središtem svemira. Bilo je sasvim logično da su božanstva na nebu i kruže oko Zemlje. Krenimo redom: od najbliže prema najudaljenije planete od Sunca.

Merkur je najmanji planet Sunčevog sustava – gotovo tri puta je manji od Zemlje. Kako je najbliži Suncu, godina na Merkuru traje svega 88 dana, koliko je Merkuru potrebno da okruži Sunce. Iako je najbliži Suncu, Merkur nije i najtopliji planet. Najtoplija je Venera, drugi planet po redu, gdje temperature na površini dosižu čak 462°C. Naime, Merkur nema atmosferu pa ne može zadržati toplinu, dok je Venera zarobljava debelim slojem atmosfere. Venera je i najsjajniji planet Sunčevog sustava. Stoga je često možemo vidjeti u jutarnjim i ranim večernjim satima, a mnogi ljudi je zamijene za zvijezdu te je nazivaju zvijezda Danica. Venera je jedini planet koji se vrti suprotno od kazaljke na satu. Venera se okreće najsporije od svih planeta, a dodatno – njezina rotacija se usporava, i ne znamo zašto se to događa. Venera je veličinom slična Zemlji.

Zemlju često zovemo i „Trećim kamenčićem od Sunca”, zbog njezinog smještaja. Također, „Plavom planetom”, obzirom da je 71% Zemljine površine prekriveno vodom. Zemlja je jedini planet za koji smo sigurni da na njemu postoji život. Živimo na petoj planeti po veličini u Sunčevom sistemu. Oko Zemlje kruži jedan prirodni satelit – Mjesec. Pretpostavljamo da je Mjesec nastao prije oko 4,5 milijarde godina, kada se drevni planet ranog Sunčevog sustava veličine Marsa, a kojeg smo nazvali Teja ili Orfej, sudario sa Zemljom, nakon čega se izbačeni materijal ponovno skupio i stvorio Mjesec. Ljudi su prvi put sletjeli na Mjesec 21. srpnja 1969. godine. Let sa Zemlje do Mjeseca u jednom smjeru trajao je 4 dana i 7 sati. (384.400 km). Kada su sletjeli na Mjesec, prošlo je punih šest sati, prije nego je američki astronaut Neil Armstrong izašao iz lunarnog modula na površinu Mjeseca i izgovorio: “Ovo je mali korak za čovjeka, ali veliki skok za čovječanstvo.” Zanimljivi su podaci o računalu letjelice koja je ljude prvi put odvela na Mjesec. To računalo je imalo svega 33 KB radne memorije, 72 KB ukupne memorije te procesor koji je radio na 0,043 MHz. Današnji pametni telefoni, za uspredbu, imaju milijun puta veću radnu memoriju i sedam milijuna puta veću ukupnu memoriju. Također, telefon u vašim rukama ima više od 100.000 puta veću procesorsku snagu od računala koje je čovjeka spustilo na Mjesec prije nešto više od 50 godina. Do sada je ukupno 24 ljudi imalo priliku otići na Mjesec, a polovica od njih su i hodali po Mjesecu.

otisak stope na Mjesecu

Mjesec je još uvijek jedino svemirsko tijelo po kojem je čovjek kročio. Posljednji put čovjek je hodao po Mjesecu 1972. godine. Na Mjesecu smo ostavili i oko 225 tona materijala. Uglavnom se radi o više od 70 vozila, te dijelu televizijske opreme koja više nije bila potrebna misijama. Ostavili smo tamo i 6 američkih zastava, mnoštvo osobnih predmeta koje su astronauti odnijeli s namjerom da ostave na Mjesecu, ali i otpad s letjelica, koji uključuje oko 100 vrećica s ljudskim urinom. U zamjenu, s Mjeseca smo na Zemlju donijeli oko 400 kilograma stijena i uzoraka mjesečevog tla. Da li znate da se Mjesec udaljava od Zemlje oko 4 centimetra godišnje?

Oko Zemlje kruži i oko 3.000 umjetnih satelita koji trenutno nečemu služe. Naime, od lansiranja prvog satelita 1957. godine, lansirano je preko 10.000 satelita. Većini tih satelita istekao je rok trajanja i trenutno predstavljaju nešto što možemo nazvati svemirskim otpadom koji kruži oko Zemlje na visini između 2.000 i 36.000 kilometara iznad naših glava. Većina satelita veličine je košarkaške lopte. Najpoznatiji objekt stvoren ljudskom rukom je Međunarodna svemirska stanica. Međunarodna svemirska stanica već više od 20 godina kruži oko Zemlje na visini od 400 km. Potrebno joj je svega 90 minuta da obiđe Zemlju.

Mars

Četvrti planet je Mars. Često ga nazivamo „Crvenim planetom”, zbog toga što je prekriven zemljom i stijenama crvene boje. Na Marsu su česte pješčane oluje, koje zahvate cijelu planetu i mogu trajati mjesecima. Na Marsu se nalazi najviša planina u cijelom Sunčevu sustavu. Zove se Olympus Mons, radi se o ugaslom vulkanu visokom 26 kilometara. Za usporedbu, to je trostruka visina Mount Everesta, najvišeg vrha Zemlje. Sunčev dan na Marsu traje gotovo kao i Zemljin, 24 sata i 40 minuta. Ali za obilazak oko Sunca Marsu treba 687 zemaljskih dana. Gravitacija na Marsu iznosi svega 38% one koju osjećamo na Zemlji. Mars, vidljiv golim okom sa Zemlje i najbliža planeta Zemlji, oduvijek je bio interesom ljudi. Ipak, dok našoj svemirskoj letjelici do Mjeseca treba četiri dana, put do Marsa produžava se na 7 – 10 mjeseci. Naime, udaljenost od Zemlje do Marsa jako varira, jer je Zemljina putanja oko Sunca puno manja od Marsove orbite. Također, slijetanje na Mars još uvijek predstavlja ogroman izazov. Više od polovice dosadašnjih pokušaja slijetanja na Mars završilo je neuspješno. Prvo uspješno slijetanje bezpilotne letjelice na Mars, a s kojom je nakon slijetanja ostvaren kontakt, dogodilo se 1976. godine. U ovom trenutku, (veljača 2021.), Zemljani promatraju Mars u sklopu 8 misija: 2 djeluju na tlu Marsa, a 6 kruže oko njega. Od 1960.-ih, Zemljani su 46 puta poslali rakete prema Marsu. Plan je poslati prve ljude na Mars do 2030. godine. (NASA logo). Američki poduzetnik Elon Musk trenutno radi na planu koji ima za zadatak osnovati koloniju na Marsu u kojoj bi do kraja 21. stoljeća živjelo oko milijun ljudi. Trenutno pažnja istraživača svemira usredotočena je na rover Ustrajanost, koji je na Marsu od veljače 2021. godine – na portalu ABC Geografija možete pronaći članak Rover Ustrajanost (Perseverance): fotografije, video i zvuk, koji uključuje i kraći video zapis:

Između Marsove i Jupiterove putanje nalazi se takozvani Asteroidni pojas. U njemu se gibaju patuljasti planet Cerera ili Ceres, te oko 1,9 milijuna asteroida promjera većeg od 1 kilometar. I milijuni manjih. Smatra se da je gravitacijski utjecaj Jupitera ovdje onemogućio stvaranje planeta.

Slijedi Jupiter – najveći planet Sunčevog sustava. Toliko je velik da bi se u njega lako smjestilo 1.300 Zemalja. Jupiter je ujedno i planet s najvećom masom u Sunčevom sustavu. Njegova masa je 2,5 puta veća od mase svih ostalih sedam planeta. Jupiter se vrlo brzo vrti, pa dan na Jupiteru traje najkraće od svih planeta: svega 9 sati i 55 minuta. Jupiter je poznat i po strašnim vjetrovima. Poznata velika crvena mrlja na Jupiteru u stvari je oluja koja divlja već više od 300 godina. Do sad je otkriveno 16 prirodnih satelita koji kruže oko Jupitera. Među njima i najveći prirodni satelit Sunčevog sustava. Zove se Ganimed i veći je od Merkura (ima promjer od 5.268 km, otkrio ga je Galileo Galileji 1610. godine). Na Genimedu ima više vode, nego na Zemlji.

Jupiter

Nakon Jupitera smješten je šesti i drugi najveći planet Sunčevog sustava – Saturn. Poznat je po velikom prstenu kojeg tvore komadi leda i svemirske prašine. Ustvari, radi se o sedam prstena promjera većeg od 275.000 kilometara. Manje je poznato da oko Saturna kruže čak 62 prirodna satelita. Također je manje poznato, da osim Saturna, prstenom se mogu pohvaliti i Jupiter, Uran i Neptun, samo ih je teže vidjeti, prvenstveno jer su puno dalje. Uz Jupiter, Uran i Neptun, Saturn pripada skupini plinovitih divova – planeta koje nemaju čvrsto tlo. Saturn se sastoji pretežno od vodika i helija, te je zanimljivo da bi zbog svoje vrlo malene gustoće mogao plutati po vodi.

Debeli sloj plina prekriva i sedmi planet – Uran. Uran je najhladniji planet Sunčevog sustava, a temperature dosižu -224°C. Uranu su potrebne 84 Zemljine godine da okruži Sunce. Dok na Zemlju Sunčeva svjetlost stiže za 8 minuta i 20 sekundi, da stigne do Urana svjetlosti je potrebno 2 sata i 40 minuta. Putovanje do Urana moglo bi nam se jako isplatiti. Naime, znanstvenici su otkrili da Uranova teška atmosfera može sabijati eksplozivni plin metan u drago kamenje. Iz oblaka u dubinama Uranove atmosfere možda pada kiša dijamanata. O tome kako je otkriven Uran možete pročitati u članku Uran je otkriven prije 240 godina, na portalu ABC Geografija.

Neptun je planeta najdalje smještena od Sunca. Neptun je četiri puta veći od Zemlje. Od nas je udaljen 6,4 milijarde kilometara. Iako dan na Neptunu traje svega 16 sati, njemu je potrebno 165 Zemljinih godina da okruži Sunce. Poznat je pod nazivom „Ledeni plavi div”, obzirom da je 60-70% površine Neptuna prekriveno ledom, a temperatura na površini spušta se do -218°C. Kao Jupiter, Neptun se također može pohvaliti jakim vjetrovima. Vjetrovi na Neptunu prelaze brzinu zvuka dosežući brzine od 2.500 kilometara na sat.

Neptun

Vožnja autom do prve zvijezde trajala bi 350 milijuna godina

Udaljenosti u svemiru tako su velike da ih je kilometrima teško dobro predočiti. Umjesto kilometara, često za mjerenje udaljenosti u svemiru koristimo jedinicu koju nazivamo svjetlosna godina. Svjetlosna godina je udaljenost koju svjetlost prevali za jednu godinu. Iznosi 9.461 milijardu kilometara. Svjetlosti s Proxime Centauri, nama najbliže zvijezde poslije Sunca potrebno je 4,2 godine da dođe do nas, pa je Proxima Centauri udaljena 4,2 svjetlosne godine. U kilometrima to je 397.362.000.000.000 km. Ta udaljenost jednaka je devetokratnoj udaljenosti od Sunca do najudaljenijeg planeta Sunčevog sustava, Neptuna.

I što dalje?

Većinu predočenih informacija saznali smo u posljednjih 60 godina, koliko se intenzivno istražuje svemir. Još je puno toga ispred nas za otkriti…

Prvi čovjek u svemiru bio je ruski astronaut Yuri Gagarin. 8 godina prije slijetanja Amerikanaca na Mjesec, Rusi su u svemirskoj letjelici Vostok 12. travnja 1961. godine, poslali 27-godišnjeg Gagarina na povijesni 108-minutni let oko Zemlje. Tijekom leta rekao je: Vidim Zemlju! Tako je lijepa! O Yuriju Gagarinu pisali smo na portalu ABC Geografija u članku Prvi čovjek u svemiru. Od Gagarinovog leta ozbiljno istražujemo kako slati ljude i opremu u svemir.

Poslali smo vozila na Mars, koji je prosječno udaljen od Zemlje 225 milijuna kilometara. A znate li da je najdublja točka do koje smo došli bušenjem Zemljine kore tek 12 km? To je svega 0,000005% udaljenosti od Zemlje do Marsa? Dakle, puno toga moramo još otkriti ovdje, na Zemlji. Slijedeći materijali ABC Geografije bit će usredotočeni na poučne i zanimljive informacije o planeti na kojoj živimo.

Praktično: posjetite Sunčev sustav u Zagrebu

Znate li da se u Zagrebu nalazi velik model Sunčevog sustava? Radi se o umjetničkoj instalacji dovršenoj 2004. godine, koju tvore trajno postavljeno Sunce promjera 2 metra u Bogovićevoj ulici u centru grada, te čelične skulpture planeta postavljene na lokacijama širom grada na razmjernim udaljenostima od skulpture Sunca. Skulptura Zemlje, na primjer, nalazi se u Varšavskoj ulici pod brojem 9, na udaljenosti 211 metara od Sunca. Skulpturu najdalje planete Neptuna namjernik može pronaći na adresi Kozari 17 u naselju Kozari bok, udaljenoj 6.570 metara od skulpture Sunca.

Prizemljeni Sunčev sustav

Lokacije planeta unutar instalacije: Sunce (Bogovićeva ulica), Merkur (Margaretska 3), Venera (Trg bana Jelačića 3), Zemlja (Varšavska 9), Mars (Tkalčićeva 21), Jupiter (Voćarska 71), Saturn (Račićeva 1), Uran (Siget 9) i Neptun (Kozari 17).

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.