Obitelj na okupu

Mladi ljudi u Hrvatskoj odlaze od roditelja kada napune 32 godine

geografske teme stanovništvo i naselja

Među mladima Europske unije, mladi ljudi u Hrvatskoj i Slovačkoj ostaju prosječno najduže u roditeljskom kućanstvu. Od kuće su odlazili u dobi od 31,8, odnosno 30,9 godina. Slijede ih mladi u Italiji (30,1 godina), Bugarskoj (30,0 godina), Malti (29,9 godina), Španjolskoj (29,5 godina), Portugalu (29,0 godina) i Grčkoj (28,9 godina).

Općenito gledajući, mladi sjeverne i zapadne Euorpe prosječno najranije napuštaju roditeljski dom. Tako su mladi ljudi u Švedskoj 2019. godine najranije napustili roditeljsko gnijezdo – sa svega 17,8 godina. Slijede ih mladi Luksemburga (s 20,1 godina), Danske (s 21,1 godinu), Finske (s 21,8 godine) i Estonijie (s 22,2 godine).

Najbliže prosjeku Europske unije (25,9 godina) su mladi Litve (25,9), Češke (25,8), i Austrije (25,4).

Dostupni podatci za države jugoistočne Europe koje nisu članice EU za istu 2019. godinu ukazuju da mladi Crne Gore i Makedonije prosječno napuštaju roditeljski dom čak i kasnije: s 33,1 odnosno 31,8 godinom. Mladi u Srbiji napuštaju roditeljsko gnijezdo također dosta kasno, prosječno oko pola godine ranije od mladih građana Hrvatske – s 31,1 godinom.

Odlazak iz roditeljskog kućanstva često je uvjetovan tome da li su mladi ljudi u vezi s partnerom ili studiraju, koja je njihova razina financijske (ne)ovisnosti, uvjeti na tržištu rada, pristupačnost stana, ali i kulturne posebnosti.

U 2019. godini, udio mladih u dobi od 25 do 34 godine koji su živjeli s roditeljima kretao se u državama članicama EU-a od manje od 10% u Danskoj (4,0%), Finskoj (4,8%) i Švedskoj (5,7%), pa sve do više manje od polovice u Slovačkoj (56,4% u 2018.), Grčkoj (57,8%) i Hrvatskoj (62,0%).

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *