Milutin Milanković

Zaboravljeni Milutin Milanković

geografske teme karte i otkrića

Dana 28. svibnja 1879. godine u Dalju se rodio srpski astronom, geofizičar, klimatolog i matematičar svjetskog glasa Milutin Milanković. Ovog znanstvenika je NASA uvrstila među 10 najznačajnijih znanstvenika u povijesti!

Osnovno obrazovanje stekao je kod kuće u Dalju, obzirom da je bio iz imućne obitelji, a njegov djed Uroš je bio značajni filozof te je sva prva četiri razreda položio završnim ispitom. Nakon završene gimnazije u Osijeku kao „učenik generacije“, otišao je na studij u Beč, gdje je i doktorirao te radio kao inženjer, a zatim je kao tridesetogodišnjak zaposlen u Beogradu kao sveučilišni profesor, od kada se počinje baviti teorijskim istraživanjima.

Mnogi znanstvenici prije Milankovića su pokušavali riješiti zagonetku nastanka i prestanka ledenih doba. No, njihova greška je bila da su odgovore tražili na Zemlji, dok je Milanković pogledao gore – prema svemiru. Primjenio je svoju znanstvenu interdisciplinarnost, promatrao problem puno šire te uzeo u obzir astronomiju i neke druge znanosti.

Radeći na problemu utjecaja astronomskih čimbenika na klimu tijekom geološke prošlosti zemlje, Milanković je na egzaktan način objasnio periodizacije nastanka, razvoja i povlačenja glacijalnih faza tijekom proteklih 600.000 godina. Primjenjujući matematički aparat i koristeći predhodna saznanja, Milanković je dokazao da su precezija, promjena nagiba ose rotacije i ekscentrična putanja Zemlje oko Sunca dominantni dugoperiodični faktori promjene klime u geološkoj prošlosti.

Milutin Milanković je po vlastitoj želji sahranjen u rodnom Dalju kojem se često vraćao mislima i u svojim zapisima. Osobito se sjećao noćnog šuma Dunava koji je tekao nedaleko njegove obiteljske kuće. Ta kuća u Dalju još je za njegovog života ukrašena kamenom pločom na kojoj piše da se u njoj rodio Milutin Milanović. Danas je obnovljena zahvaljujući suradnji Hrvatske i Srbije od 2005. godine, u njoj se nalazi čak i Kulturni i znanstveni centar „Milutin Milanković“, ali lokalne vlasti do danas nisu dopustile da se u Dalj vrati i ulica s Milankovićevim imenom. Štoviše, kada je rodna kuća konačno obnovljena, svanuo je grafit: „J… vas Milutin“, uz dodatak velikog slova „U“.

Milankovića se ne sjeća niti Osijek u kojem je završio Realnu gimnaziju. Na osječkom Trgu Rondelu velikana su 2006. godine postavljene biste uglednih i utjecajnih velikana koji su polazili spomenutu školu smještenu na tom trgu. Tu su npr. Vladimir Prelog, Lavoslav Ružička i Josip Juraj Strossmayer, ali Milutina Milankovića nema – iako je također pohađao tu gimnaziju, a svakako je i velikan.

Milutina Milankovića rijetko tko uopće povezuje s Hrvatskom, sredine u kojima je živio, učio se i stvarao. Zasluženo mjesto mu ne daje niti hrvatska znanstvena javnost, uključujući i krovnu Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti – HAZU. A Milanković je bio dopisni član te akademije – ona je čak objavila prvu Milankovićevu knjigu uopće.

No, nisu samo Hrvati zaboravili na Milutina Milankovića. Godine 2013. u Beogradu, u ulici koja nosi njegovo ime pitali su ljude tko je bio Milutin Milanković. Svaki drugi ispitanik nije mogao dati i približno točan odgovor. Ipak, u Srbiji je od je 2011. godine u optjecaju novčanica od 2.000 dinara s likom Milutina Milankovića, a mnogi gradovi imaju ulice koje nose njegovo ime.

Kako je doživio i početak komunizma u bivšoj Jugoslaviji (umro je 1958. godine), Milanković nije bio najbolje dočekan niti od vlasti nakon Drugog svjetskog rata. Postoji zapis Suda časti Beogradskog sveučilišta koji je 1950. godine procjenjivao podobnost Milutina Milankovića za novi poredak. Napisali su slijedeće: „vrlo je star i o nekom njegovom osobnom razvoju nema ni govora … Doduše, i on je dobar pedagog, ali predavanja jedva otaljava … Po političkoj orijentaciji pripada poznatoj matematičkoj kliki … Marksizam-lenjinizam uopće ne poznaje niti pokazuje ikakav interes … Smatramo da je naš politički neprijatelj i da će kao takav umrijeti … Može se iskoristiti kao nastavnik i znanstvenik“.

Svijet nije zaboravio Milankovića. U uvodu smo napisali da ga je NASA uvrstila među 10 najznačajnijih znanstvenika u povijesti. Dobio je i dva kratera, jedan na Marsu i jedan na Mjesecu – oni nose njegovo ime. Također je jedna mala planeta, otkrivena 1936. godine, nazvana po njemu, kao i jedan asteroid. Europsko geofizičko društvo dodijeljuje medalju za najbolja ostvarenja „Milutin Milanković“, a i Google ga se sjeti u svojoj tražilici gotovo svake godine na njegov rođendan – 28. svibnja.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)