Geografske raznolikosti hrvatskog jezika

geografske teme stanovništvo i naselja

Dodirnik, zatipak, ponovak, bocar, rječarenje, zapozorje, kliznica, daroteka, rasprodajnica, osjećajnik, udna tuljica, raskružje, smećnjak, dvokriška, brzogriz. To su usvojene ili predložene hrvatske riječi za: touch screen (dodirnik), tipfeler (zatipak), reprizu (ponovak), sakupljača boca (bocar), rafting (rječarenje), backstage (zapozorje), slajd (kliznica), gift shop (daroteka), outlet (rasprodajnica), emotikon (osjećajnik), kondom (udna tuljica), kružni tok (raskružje), kantu za smeće (smećnjak), sendvič (dvokriška) i fast food (brzogriz).

Ovim riječima će se uskoro pridružiti i tri nove, koje će časopis „Jezik“ i zaklada „Dr. Ivan Šreter” nagraditi za najbolju novu hrvatsku riječ  2020. godine. Na natječaj za najbolje nove hrvatske riječi pristigle su 244 riječi, a organizatori su objavili 19 riječi koje su ušle u uži izbor. Čak osam odabranih riječi pokušavaju zamijeniti strane riječi povezane s epidemijom COVID-a: velepošast (pandemija), subolest (komorbiditet), dišnik ili disajnik (respirator), društvostaj ili obustavka (karantena, lockdown), hihobran (zaštitnike od kihanja/ štit od pleksiglasa), i samoosama (samoizolacija). Ostale riječi užeg izbora su: novosnik (newsletter), obnovnik (regenerator), suncozor (solarna ploča), rukozborac (osoba koja se koristi znakovnim jezikom), preklikati (snimak zaslona, screenshot), zabranjenica (tabu), te prebrisač ili prebrisnik (korektor/ lektor).

Jezik je jedna vrlo dinamična pojava. Vjerojatno vam gore navedene riječi zvuče smiješno, ali mnogim riječima je trebalo dosta vremena da se „ukorijene”. Neke riječi, na sreću, nikada nisu zaživjele. No, činjenica je da se svaki jezik strahovito brzo mijenja, pa tako i hrvatski. Zamislite kako bi naš današnji govor bio neobičan (i vjerojatno smiješan) stanovniku Hrvatske iz ne tako davne prošlosti. Da li bi nas uopće razumjeli? Da li u potpunosti razumijete tekst najpoznatijeg pisma u hrvatskoj povijesti, onog koje je napisao Petar Zrinski svojoj ženi neposredno prije pogubljenja 1671. godine? Pokušajte pročitati s razumijevanjem: 

pismo-petra-zrinskog

Međunarodnim danom materinskoga jezika (21. veljače) započeo je Mjesec hrvatskoga jezika, koji završava 17. ožujka, na dan kada je objavljena „Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika” 1967. godine.

„Ovom manifestacijom želimo istaknuti važnost očuvanja materinskoga jezika, svih njegovih narječja i dijalekata te upoznati javnost s bogatom hrvatskom jezičnom baštinom i sjajnom jezičnom poviješću. Hrvatski je jezik prošao prilično burna razvojna razdoblja, ali je unatoč svim poteškoćama uspio očuvati samobitnost i samosvojnost bez obzira na silne pritiske koji su u povijesti dolazili s raznih strana. Uzeo je ponešto od svakoga jezika koji ga je okruživao ili mu se silom nametao i preživio te je danas življi nego ikad. Slobodno se razvija, njime se slobodno piše i govori, a na međunarodnoj sceni zadobio je veliko priznanje 2013. godine postavši 24. službenim jezikom Europske unije.”

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Hrvatski se jezik prvi put spominje 1275. godine u dokumentu „Istarski razvod”, ali trebalo je proći više od pola tisućljeća da se prvi put čuje u Hrvatskom saboru (govor Ivana Kukuljevića Sakcinskog iz 1843. godine kojim je tražio da hrvatski postane službeni jezik te ukazao na opasnost zamjene hrvatskog jezika drugim jezicima). Četiri godine nakon tog govora Hrvatski sabor je 1847. godine donio odluku da hrvatski postane službeni jezik, zamjenjujući latinski. No, to nije bio kraj bitke.

Kao u mnogim drugim zemljama, različiti dijelovi Hrvatske također imaju svoj dijalekt, koji je uglavnom zasnovan na povijesnim okolnostima područja u kojem se razvijao.

Kako su Istra i Dalmacija bile pod utjecajem Italije, dijalekt hrvatskoga jezika koji se koristi u tim područjima prepun je talijanskih riječi. Takve riječi se osobito koriste u kućanstvu, a mnoge su povezane za pripremu i nazive hrane.

Veliki utjecaj na hrvatski jezik u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske imao je njemački jezik. Brojne riječi koje se danas koriste u Zagrebu i okolici, poput “šuster” (postolar) i “šnajder” (krojač) preuzete su iz njemačkog jezika.

Slavonija je prepuna turskih riječi. Umjesto susjed, Slavonci će reći „komšija“, na primjer. Slavonski dijalekt je također pun riječi koje vuku porijeklo iz njemačkog, ali i susjednog mađarskog.  

Primjera različitih riječi koje imaju isto značenje u različitim dijelovima Hrvatske je bezbroj, a ovdje pogledajte svega nekoliko:

geografske-raznolikosti-hrvatskog-jezika

Raznolikostima nema kraja. U Hrvatskoj postoje jezične enklave, poput Bednje u Hrvatskom zagorju ili Labinštine u Istri, gdje se govori dijalektom ili govorom kojeg prosječni stanovnici ostatka Hrvatske uopće ne mogu razumjeti.

Stručnjaci smatraju da je upravo bogatstvo dijalekta i obilje sinonima zaslužno za kreativnost korisnika hrvatskog jezika u korištenju nebrojenih psovki.

Na primjer, posmotrimo riječ „klip” (mislimo na klip kukuruza), i nabrojimo samo neke sinonime: ajdamak, palica, batakljuša, bataljika, batučak, batuček, batuk, baturak, baturice, čepina, čokotinja, ćuka, kic, klas, klasina, klasinec, klasovina, klasovinje, kočanj, kocen, komaljika, komušina, kukuruzina, kumina, kumina kuruška, oklipak, okoma, okomak, okomina, okrunica, orušek, otučak, paćika, patura, paturica, rucelj, rucl, rulina, šapurika, ščavina, šepurina, štruk, tekun, tulina i tulinek. Smatra se da je „klip” riječ s najviše sinonima u hrvatskom jeziku.

No, „klip” nije jedini. Bogatstvo hrvatskoga jezika možda najbolje dočarava činjenica da ne postoji standardni izraz za „veliku žlicu” uz pomoć koje se vadi juha ili neko drugo varivo. U Istočnoj i Središnjoj Hrvatskoj juhu će izvaditi kutljačom, grabljačom, grabilicom, šefarkom, šeflenkom, šefljom, kašikom, šeflom, šefljicom, šiefljom, u Gorskoj Hrvatskoj paljakom, paljom i šefararkom, a u Primorskoj Hrvatskoj pajićem, kacjolom, kaciolom, vacjolom, kacolom, kutlem, karcivolom, kačolom i kačicom.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *