Čekamo ga i volimo ga kad nas nježno hladi u sred vrućeg dana… Trebamo ga kad jedrimo po moru i želimo konačno doći do suhog kopna… Bojimo se kad zviždi, lomi grane drveća i pleše korakom tornada… Vjetar.
Čovjek upotrebljava energiju vjetra unatrag više tisuća godina. Bez vjetra ne bi mogao ploviti niti po Nilu, niti po Sredozemnom moru. Ali snaga vjetra ne služi samo za pokretanje brodova, dozvoljavajući mornarima da se odmore.
Prve vjetrenjače služile su za pumpanje vode. O tome čitamo u Hammurabijevom zakoniku koji je napisan u 18. stoljeću prije naše ere! Kasnije, ljudi su smislili da mogu koristiti energiju vjetra za mljevenje žitarica, drva (za papir), kave i sl. U krajoliku Flamandrije, vjetrenjača je element krajobraza, rado pokazivan na slikama.
U posljednjih 20-ak godina broj vjetrenjača na svijetu je u stalnom porastu. Moderne turbine postavljene na stupove vjetrenjača na kopnu nalaze se na visini između 70 i 100 metara. Dodatno, dužina lopatice rotora je od 80 do 110 metara, čineći ukupnu visinu moderne vjetrenjače na kopnu između 150 i 210 metara. No, visina je u stalnom porastu, jer elektoprivredna poduzeća traže, a proizvođači testiraju i proizvode sve više (i veće) vjetrenjače. Razlog tome je porast brzine vjetra s porastom visine, obzirom na postojanje prepreka na kopnu koje usporavaju vjetar (npr. zgrade i šume).
Obzirom da je vjetar na moru stabilniji od onog na kopnu, prepreka gotovo da i nema, a i razvoj tehnologije to omogućava, sve je veći trend izgradnje vjetrenjača na morskim pučinama. Današnje turbine morskih vjetrenjača nalaze se na visini od oko 200 metara, a u idućih desetak godina ta visina će porasti na 250, ili čak 270 metara. Moguće je da će razvoj tehnologije ipak omogućiti instalaciju manjih vjetrenjača, ali veće snage – obzirom na velike financijske uloge u ovu energetsku granu. Možda su vjetroelektrane, a osobito one morske, jedan od glavnih izvora zelene energije?
Ulozi u industriju povezanu s iskorištavanjem energije vjetra na svijetu su u stalnom porastu. Otvaraju se brojna nova radna mjesta – u SAD-u je servisni tehničar na vjetroelektrani jedno od najtraženijih zanimanja, a slična je situacija i u Kanadi. Uz nekoliko država SAD-a i Kanade, energija vjetra je od velikog značaja u Urugvaju i Južnoj Australiji, gdje vjetroelektrane osiguravaju više od 30% potreba za električnom energijom.
Oko jedne trećine ukupne instalirane snage povezane za energiju vjetra otpada na Europu. Podatci za 2019. godinu govore da u tzv. europskoj industriji vjetra radi oko 350.000 ljudi. Kapacitet te industrije u istoj godini je u Europskoj uniji iznosio 205 GW, čime je pokriveno oko 15% potrošnje električne energije u državama članicama EU. Gledajući energetski miks država članica Europske unije, energija vjetra je najznačajnija u Danskoj i Njemačkoj.
izvor: ESPON
Vjetar igra ključnu ulogu i u Europskom zelenom planu koji Hrvatsku, s procijenjenim kapacitetima korištenja vjetra od 7 do 9 GW, i uz postojeće kapacitete hidroenergije, može transformirati u jednog od vodećih proizvođača čiste energije u Europi. Obzirom na karakteristike vjetra u Hrvatskoj, postoji desetak područja zadovoljavajućeg potencijala za izradu vjetroelektrana (grupe vjetrenjača). Mjerenja brzine, smjera i učestalosti vjetra ukazala su na to da su najpovoljnija područja za iskorištavanje energije vjetra primorska područja Hrvatske, pa su tamo i sagrađene prve vjetroelektrane. Za projekte vjetroelektrana je do sada iskazano najviše interesa na područjima Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije.
Hrvatska trenutno ima 28 vjetroelektrane ukupne snage 738 MW, što znači da je iskorišteno manje od 10% potencijala.
