vlak Connecting Europe Express

Vlak Connecting Europe Express stiže u Hrvatsku

geografske teme gospodarstvo i kultura

Prošli četvrtak, 2. rujna 2021. godine, s lisabonskog kolodvora je na petotjedno putovanje krenuo poseban vlak pod nazivom Connecting Europe Express. Ovaj vlak će na putu do Pariza, u koji namjerava stići 7. listopada, prijeći oko 20.000 kilometara po prugama 26 država, stati u više od 100 mjesta i gradova širom Europe. Connecting Europe Express je zamišljen kao putujuća konferencijska sala i forum za javnu raspravu o tome kako željeznički prijevoz može postati prvi izbor za putnike i za poduzeća.

Vlak Connecting Europe Express dio je događaja kojima se obilježava Europska godina željeznice. Naime, Europska unija je odlučila 2021. godinu proglasiti godinom željeznice, kako bi skrenula pažnju na željeznicu kao održivu, inovativnu i sigurnu vrstu prijevoza. Europa uveliko računa na željeznički prijevoz u svom Zelenom planu, odnosno težnji da do 2050. godine postane prvi klimatski neutralan kontinent.

Željeznica je po mnogočemu vrlo prihvatljiva. Ne samo da su udaljenosti u Europi dovoljno male kako bi ih brzi putnički vlakovi s lakoćom prelazili za svega nekoliko sati i u konačnici putnike doveli na neke destinacije čak i brže od zrakoplova, brojna europska prijevoznička poduzeća su također uvidjela koristi od sve konkurentnijih ponuda europskih željeznica za prijevoz svoje robe. Pokrivenost Europske unije željezničim prugama je znatna: oko 201.000 km pruga koje su u funkciji. Za usporedbu, na svijetu samo Sjedinjene Američke države imaju dulju mrežu (203.000 km), a iza EU slijede Kina (127.000 km) i Rusija (87.000 km).

Gustoća željezničke mreže na svijetu
izvor: TravGeo (interaktivna karta)

Željeznica je „zelena” i „održiva”. Obzirom da je uglavnom elektrificirana, željeznica emitira daleko manje CO2 od ekvivalentnog putovanja cestom ili zrakom. Svega 0,4% emisija stakleničkih plinova uzrokovanim prijevozom u EU dolazi od željeznice. Ovo je važno za spomenuti Zeleni plan, obzirom da čak četvrtina svih ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU-a dolazi iz prijevoza. Dodatno, željeznica je jedina vrsta prijevoza koja je između 1990. i 2017. godine dosljedno smanjila svoje emisije i potrošnju energije, sve više koristeći obnovljive izvore energije.

Prema svim statistikama, putovanje vlakom je najsigurniji oblik kopnenog prijevoza s najmanjom učestalošću smrtnih nesreća. U mnogim državama Europe, radi se o pristupačnom, udobnom, sigurnom i brzom prijevozu. Vlak se sve učestalije koristi kao mobilni ured ili jednostavno mjesto odmora – uživanja u pogledu na krajolike kroz koje vodi pruga spajajući mjesta i gradove Europe. 

Unatoč svemu navedenom, situacija povezana uz željeznicu u Europskoj uniji daleko je od idealne. Možda smo najbolje toga svjesni u Hrvatskoj. S problemima neodržavanja postojeće mreže, nedostatkom modernizacije i starog voznog parka, a koji su prvenstveno financijske prirode, bore se mnoge države Europske unije. Dodatno, zbog različitih širina europskih željezničkih pruga niti spomenuti Europski vlak iz uvoda zapravo nije jedan, nego tri vlaka: iberijski, standardni i baltički. Oni će se putem sastajati, ali upravo vlakom Connecting Europe Express, europske željeznice partneri projekta nastoje upozoriti na nedostatak interoperabilnosti među nekim dijelovima europske željezničke mreže. S druge strane, žele ukazati i na odličnu suradnju željezničkih prijevoznika i upravitelja infrastrukture. Standardni vlak koji će posjetiti 11. rujna Zagreb sastavljen je od vagona različitih europskih željezničkih poduzeća. U vagonu Mađarskih željeznica MAV organizirana je mobilna izložba na kojoj se predstavljaju brojne postojeće tehnologije i inovacije za bolji željeznički promet te način na koji EU podupire infrastrukturne projekte. Standardni vlak sadrži i konferencijski vagon, koji daje francusko željezničko poduzeće SNCF, dva standardna putnička vagona (jedan njemačkog DB-a, s drugi švicarskog SBB-a), vagon s restoranom talijanskih željeznica FS i vagon za spavanje austrijskog poduzeća ÖBB.

Connecting Europe Express će u Hrvatskoj posjetiti prije svega Zagreb, a prema voznom redu, na zagrebački Glavni kolodvor trebao bi stići u subotu, 11. rujna 2021. godine u 18.56 iz smjera Mađarske. Noć prije prenoćio je u Bratislavi, a prije toga bio je u Austriji, Italiji, Francuskoj, Španjolskoj i Portugalu, odakle je iz Lisabona krenuo na put Europom 2. rujna. Nakon noćenja u Zagrebu s 11. na 12. rujna, u nedjelju u 11.30 Connecting Europe Express nastavlja na slijedeće noćenje – u Beogradu, iz kojeg u ponedjeljak nastavlja dalje za Sjevernu Makedoniju i kasnije prema Grčkoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, Mađarskoj, Poljskoj, Litvi, Sloveniji, Češkoj, Njemačkoj, Švicarskoj, Nizozemskoj, Belgiji, Luksemburgu i Francuskoj, točnije Parizu, gdje na Istočnom kolodvoru završava svoje putovanje 7. listopada.

trasa vlaka Connecting Europe Express

Pretpostavljamo da će izaslanstvo Hrvatskih željeznica i Vlade RH sutra i prekosutra dočekati ovaj vlak i njegovu EU delegaciju, te spretno prikazati samo onaj dio spektra povezanog uz željeznice u našoj državi koji je pozitivan. Sve negativno otići će pod tepih, a ako i padne neko škakljivo pitanje ili tema, uvijek je spreman niz sročenih zdanja o planovima svjetl(ij)e budućnosti. Nažalost, kada vlak ode, odgovorni s naše strane će probleme ostaviti ispod tepiha, a europski službenici ga također neće dizati, obzirom da i tako znaju bolje od nas što se sve tamo krije. Jedino što mogu hladno pitati je povrat sredstava – 1 milijardu i 200 tisuća kuna, koje su uložili u modernizaciju pruge Dugo Selo – Križevci, koja je trebala biti dovršena do kraja 2020., pa do sredine 2021. A na kraju je rok produljen do ljeta 2023. godine.

Ispod tog tepiha krije se nemar i maćehinsko ponašanje prema željeznici u Hrvatskoj, a koji traju već duga desetljeća. Gdje je prošla željeznica u našoj nedavnoj povijesti, tamo je došao ili se vratio život. Željeznica je bila od izuzetnog značaja tijekom industrijskog razvoja – u svakom pogledu: smanjila je depopulaciju, neposredno i posredno osigurala radna mjesta itd. Retorika, politika, strategije i planovi djelovanja Europske unije govore nam da ona ozbiljno računa na željeznicu i u budućnosti. Ta budućnost je u mnoge države Europe već došla, a mi ćemo se – promatrajući planove Hrvatskih željeznica, dobrano na nju načekati. Ipak, nadamo se da ćemo svjetliju budućnost ipak jednog dana dočekati, jer Hrvatske željeznice u zadnje vrijeme uistinu dobijaju sve više prostora u razvojnim planovima, pa i u raznim fondovima. Bliža budućnost će pokazati koliko je to zapravo istinito, obzirom da svi još osjećamo gorak ukus u ustima od ushićenja otvaranja nagibne pruge Zagreb – Split, kada smo vjerovali da su crni dani Hrvatskih željeznica odbrojani. A onda su došli još crnji.

Kako Connecting Europe Express nije samo mjesto susreta političara i direktora, odnosno kako je cijeli projekt uistinu zamišljen u europskom duhu širenja informacija i prikupljanja različitih mišljenja (ili barem davanja prilike da se čuje glas običnih ljudi), govori nam i činjenica da će se ovaj vlak na putu prema Beogradu zaustaviti u Slavnoskom Brodu, kako bi se u njega ukrcali mladi Brođani – predstavnici i aktivni suradnici Europe Directa Slavonski Brod, koji djeluje pri Europskom domu SB. Radi se o članovima Parlamenta mladih grada Slavonskog Broda, juniorima škola ambasadora, članovima županijskog i gradskog savjeta mladih. Na stranicama Konferencije o budućnosti Europe saznajemo da će tom prilikom Maja Barkan Maričič, zamjenica glavnog direktora Glavne uprave za mobilnost i promet pri Europskoj komisiji (DG MOVE), raspravljati s mladima o infrastrukturnoj politici EU-a i ulozi transeuropske prometne mreže, modernizaciji željezničke infrastrukture u Europi i Hrvatskoj, europskim željezničkim politikama i fondovima te o tome kako da željeznički prijevoz postane prvim izborom putnicima i poduzećima. Vjerujemo da će mladi prepoznati vrijednosti, prednosti I budućnost željeznice, puno bolje od starih. Ostavljamo im ruševine.

Kretanje Connecting Europe Express-a uživo pratite ovdje. Obzirom na situaciju pandemije COVID-19, vlak nije moguće posjetiti, ali je EU omogućila virtualni obilazak izložbe u vlaku, preuzimanje detaljnog voznog reda vlaka te interaktivnu kartu trase vlaka s detaljnijim informacijama o svim investicijama Europske unije na toj trasi. Navedeni materijali nalaze se ovdje.

Više o razlikama između stanja željezničkog prometa u Hrvatskoj i svijetu možete saznati u našem video zapisu:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *