Dubrovnik i dubrovačka rozata

Bush pojeo rozatu namjenjenu Condoleezzi Rice

Dalmacija nepoznata Hrvatska

Dubrovčani će ukazati čast i dobrodošlicu svojim dragim i uvaženim gostima tako što će ih počastiti tradicionalnom slasticom, koja se u Dubrovniku i okolici najčešće služi samo u svečanim prigodama i za blagdane. Naravno, to je dubrovačka rozata, s naglaskom na pridjevu dubrovačka.


Naime, popularnu slasticu srećemo duž dalmatinske obale i srednjodalmatinskih otoka, ali pod imenom rožata, ili rjeđe rožada, no samo zato što se govor drugih dijelova Dalmacije unekoliko razlikuje od govora Dubrovčana. Tako, od najpoznatijih, susrećemo dalmatinsku, splitsku, hvarsku, trogirsku i bračku rožatu. Ova zadnja je na Braču poznatija kao budin. Svaka se od svake razlikuje po nekom sitnom detalju, nekom sastojku/ namirnici koji njihovu rožatu čini jedinstvenom i, po njima, najboljom rožatom, uvjereni su, čak boljom i od one slavne dubrovačke. Svim ovim rožatama je zajedničko to da je ona, pojednostavljeno rečeno, ustvari, krema od jaja u soku od karamela. Dubrovačka je posebna zato što se u njenoj pripremi koristi liker od ružinih latica, tj. rozulin.


Ovaj liker se pravi od posebne vrste ruže stolisnice (lat. Rosa centifolia) koja se u Dubrovniku i okolici naziva vonjača (dolazi od glagola vonjati = mirisati). Rozulin krasi fina specifična mirisna aroma i zlatna boja šumskog meda. Poslužuje se hladan, te je odličan osvježavajući ljetni aperitiv. Zbog svoje je kvalitete oduvijek bio na visokoj cijeni i, ilustracije radi, zanimljivo je da je Dubrovačka Republika rozulinom plaćala dio danka Otomanskom carstvu.


Po rozulinu je rozata dobila ime, a dubrovačka po mjestu u kojem je stvorena. Prvi zapis o rozati, tada pod imenom fratrov puding, je iz 1300. godine. Godine 1570. je zabilježeno da se ova slastica, između svega ostalog, poslužila na svadbi prve hrvatske pjesnikinje Cvijete Zuzorić u Dubrovniku. Tada se prvi put spominje pod imenom rozata, a opisana je kao “sladko mliko od jaj i latic roze” i “cvitno mliko”. Oba su dokumenta pohranjena u arhivima stare Dubrovačke Republike. Dubrovkinje su uspjele zadržati ovaj izvorni srednjovjekovni recept prenoseći ga s generacije na generaciju, s bake na unuku, pa dubrovačka rozata danas važi za najpoznatiju slasticu hrvatske gastronomije.


Zato se redovito služi stranim državnicima prilikom službenog posjeta Republici Hrvatskoj. U njoj je vidljivo uživao bivši američki predsjednik Georg W. Bush 2008. godine. Na večeri, koju je važnom gostu upriličio tadašnji hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, a na kojoj se jelovnik sastojao od ribljih specijaliteta i školjaka, za desert je poslužena dubrovačka rozata. Predsjedniku Bushu se toliko svidjela da se, pričali su prisutni uzvanici, poslužio i onom serviranom državnoj tajnici SAD-a Condoleezzi Rice. To je lako moguće, jer je opće poznato da gđa. Rice ne konzumira slatko.

Nakon dvodnevnog boravka u Hrvatskoj, predsjednik SAD-a je odletio na susret s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Nije poznato jesu li, možda, razgovarali o dubrovačkoj rozati, jer je ruski predsjednik, godinu dana prije, kada je bio u službenoj posjeti Hrvatskoj, također za desert dobio ovu slasticu. Vjerojatno nisu, jer su imali preča posla. Usto, predsjednik Putin nije baš na glasu kao naročit gurman, iako nazočni tvrde da se vidjelo kako uživa u hrvatskim specijalitetima.


Kada ste u Dubrovniku, ili njegovoj okolici, ne propustite za desert uzeti dubrovačku rozatu, pa ocijenite jesu li Dubrovčani u pravu kada kažu: “Jema li ča slaje od fete rozate”. Služi se u svim boljim restoranima. A za aperitiv naručite rozulin. I jedno i drugo se služi rashlađeno, pa će vam prijati na toplom mediteranskom suncu.

***

Lokacija Turističke zajednice grada Dubrovnik: Brsalje 5, 20000 Dubrovnik (42.642 N i 18.106 E), https://tzdubrovnik.hr/

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.