Oko 70% Zemljine površine prekriva voda koja je slana, a malo tko se pita zašto je to tako, iako nema odgovor na to pitanje. Da su oceani i mora slana uzimamo zdravo za gotovo.
Oceani i mora po kemijskom sastavu sadrže oko 97% vode, dok preostalih 3% otpada na minerale, razne organske i anorganske spojeve te plinove. Minerale čine uglavnom razne soli, a spojeve razni planktoni i drugi morski mikroorganizmi.
Do saliniteta je došlo uslijed prirodnih procesa koji traju milijunima godina, a uključuju hlađenje magmatskih stijena, podvodne vulkane te trošenje stijena i sedimenata na dnu oceana, tijekom čega je došlo do taloženja minerala soli. Uz navedeno, mnogi morski organizmi izlučuju različite kemijske elemente, koji utječu na koncentraciju soli u moru, a ponešto minerala soli donose i rijeke. Svemu treba dodati isparavanje (voda isparava, ali sol ne) te stvaranje morskog leda koji također ne zarobljava minerale soli. S vremenom preostala voda postaje sve slanija, a vrijeme se broji u milijunima godina.
Većinu nove slanoće morska voda dobiva izvan mora, točnije sa same obale. Komplicirani proces koji traje milijunima godina započinje kišom, odnosnom ugljikovim dioksidom kojim je ona obogaćena i koji izaziva njezinu blagu kiselost. Kada padne na stijenje i kamenje uz obalu mora, dolazi do fizičke erozije. Na ovu eroziju nadovezuje se i erozija koju čine valovi jednostavnim udaranjem u obalne stijene. Čestice nastale erozijom dodatno erodiraju, oslobađaju se ioni koje koriste morski organizmi, odnosno vrši se sinteza raznih vrsta soli. Velika većina (preko 90%) iona u morskoj vodi sastavljeni su od elemenata klorida i natrija, što u stvari uzrokuje salinitet oceana i mora.
Manjina soli potječe iz drugih izvora (npr. seizmičkim aktivnostima kada se stvaraju tzv. slane kupole, putem slanih podzemnih voda i sl.). Dakle, glavni razlog zašto je more slano leži u procesu kojeg smo se potrudili što jednostavnije opisati.
Prosječni salinitet svjetskih oceana je 34,7‰. Iako se za svaki ocean može izdvojiti prosječan salinitet, on se uvelike razlikuje obzirom na geografsku širinu, zatvorenost ili otvorenost mora, dubinu, morske struje itd. Stoga, donosimo samo općenite informacije: salinitet površinskih voda oceana na polarnim širinama iznosi između 28‰ i 32‰, na umjerenim geografskim širinama isti iznosi 35‰, a u tropskim 35‰ to 37‰. Prosječni salinitet Jadranskog mora iznosi 38,3‰, što dovoljno govori koliko znači zatvorenost Jadrana unutar već zatvorenog (Sredozemnog) mora.
