Rijeka Sava – zanimljivosti i činjenice

Jeste li se ikad zapitali koliko sveukupno mostova premošćuje rijeku Savu? Nigdje nismo uspjeli pronaći odgovor na ovo pitanje, pa smo se dali u kratko istraživanje metodom prstom po karti, točnije mišem po Google kartama. Izabrali smo ovu metodu kao najvjerodostojniju, obzirom da zasigurno pokazuje trenutno stanje na cijelom toku.

Savu smo računali od spajanja Save Dolinke i Save Bohinjke u Sloveniji do ušća u Dunav u Beogradu. Tako definiranu Savu trenutno premošćuje 85 mostova, od čega 66 cestovnih, 11 željezničkih i 8 pješačkih.

Najveći broj mostova preko Save izgrađen je u najvećim gradovima čijim područjima rijeka Sava teče – to su Zagreb (9 mostova), Beograd (8 mostova) i Ljubljana (7). Radi se o ukupno 24 (29%) svih mostova izgrađenih preko Save.

Logično, općenito broj mostova opada kako raste udaljenost od izvora. To se događa zbog širine rijeke koju je sve teže savladati, pa se mostovi grade samo na najneophodnijim lokacijama, jer su puno skuplji. Tako je u Sloveniji izgrađeno ukupno više od polovice svih mostova preko rijeke Save – 49 (58%).

U Hrvatskoj je preko Save izgrađen ukupno 21 most, od čega 9 na području Grada Zagreba, a još 2 gotovo na samoj administrativnoj granici grada, što čini udio od 52% svih mostova preko Save u Hrvatskoj, a koji se nalaze u Zagrebu i njegovoj najužoj okolici.

Kada od Zagreba krenete nizvodno prema Sisku, mostom Savu nećete prijeći do Martinske Vesi, mjesta gdje se nalazi prvi most nizvodno od onog kojim prolazi istočna obilaznica oko Zagreba. To je čak 45 kilometara toka bez ijednog mosta nadomak glavnog grada Hrvatske!

Također, od 21 mosta u Hrvatskoj, Hrvatska dijeli s Bosnom i Hercegovinom 6 mostova, obzirom da tamo rijeka Sava čini granicu između dvije države.

Srbija ima samo jedan granični most preko Save (s Bosnom i Hercegovinom), a preostalih 14 nalaze se unutar vlastitog državnog teritorija. Od ukupno 15 mostova u Srbiji, 8 (53%) je na području Beograda (koji ima još dva mosta preko Dunava).

Pri potrazi za mostovima izdvojili smo druge zanimljivosti i činjenice o rijeci Savi. Brojne su nam već poznate, ali neke vas mogu i iznenaditi:

ukupna duljina: 945 km;

jedna od rijetkih tako dugačkih rijeka koja se ne ulijeva izravno u neko more;

slijev: crnomorski;

najviša točka izvora: 1.222 m n.v.;

nastaje spajanjem Save Dolinke i Save Bohinjke u blizini mjesta Radovljica u Sloveniji, jugoistočno od Bohinjskog jezera;

protječe kroz Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju;

vrlo kratkim dijelom predstavlja granicu između Slovenije i Hrvatske, velikim između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a zatim dosta manjim između Bosne i Hercegovine i Srbije;

važnije pritoke s lijeve strane: Savinja, Sutla, Krapina, Lonja, Orljava, Bosut;

važnije pritoke s desne strane: Ljubljanica, Krka, Kupa, Sunja, Una, Jablanica, Vrbas, Ukrina, Bosna, Tinja, Drina;

površina porječja: 96.328 km² (oko 70% veća od površine Hrvatske);

porječju Save pripada 75,8% teritorija Bosne i Hercegovine, 52,8% teritorija Slovenije, 49,6% teritorija Crne Gore, 45,2% teritorija Hrvatske, 17,4% teritorija Srbije i 0,6% teritorija Albanije;

Sava protječe kroz područja tri glavna grada: Ljubljanu, Zagreb i Beograd;

ostala veća mjesta uz Savu su: Kranj, Litija, Krško, Sisak, Gradiška, Slavonski Brod, Šamac, Županja, Orašje, Brčko, Srijemska Mitrovica, Šabac i Obrenovac;

pretpostavlja se da u porječju rijeke Save živi nešto više od 8 milijuna ljudi;

Sava u Beogradu (Srbija) utječe u Dunav kao njegova desna pritoka;

Sava je najvodonosnija pritoka Dunava;

prosječni istjek vode na ušću: 1722 m³/s (maksimalni 5.000 m³/s);

osnovni riječni režim Save je snježno-kišni, koji je u srednjem i donjem toku nešto modificiran zbog utjecaja velikih južnih pritoka;

najveći istijek je na prijelazu zime u proljeće (topljenje snijega);

led se stvara svake godine;

plovna: od Siska (za manje brodove od Rugvice nizvodno od Zagreba) do ušća u Dunav (od Siska 593 km);

širina korita u Zagrebu je 100 m, a najveća širina penje se i do 700 m (Šabac);

raznim kategorijama zaštićeno je čak 64% njenog toka;

zagađena je (zbog tvornica, neporavdano se krivica prebacuje na NE Krško), nije pitka;

najdulja rijeka u Hrvatskoj;

ime vjerojatno potječe od proto-indoeuropskog korijena „sewh” („uzeti tekućinu”) i sufiksa “eh” pa bi značenje bilo “ono što zalijeva”;

grčki povjesničar i geograf Strabon u svom djelu Geographica pisanom na prijelazu stare i nove ere rijeku Savu naziva „Saüs”, a slično ju nazivaju i Rimljani koji koriste ime „Savus”;

među slavenskim narodima (posebice u Srbiji) ime “Sava” je uobičajeno muško i žensko ime.