U potrazi za obnovljivim izvorima energije, najčešće pogled okrećemo ka Suncu, vjetru i rijekama. Pomislimo i o geotermalnoj energiji kao i o potencijalu biomase. Vjerojatno najrjeđe naše misli okrećemo moru.
Naime, mogućnosti dobivanja energije iz mora su velike. Za proizvodnju električne energije mogu se koristiti valovi, morske struje te plima i oseka. Dok je iskorištavanje valova i morskih struja još uvijek u fazi istraživanja i razvoja, energiju plime i oseke koristimo komercijalno od 1966. godine.
Ogromna korist plima i oseka je u tome što je predvidljiva. Oslanjajući se na kretanje plima i oseka, inženjeri imaju pristup dnevnim, dvotjednim, dvogodišnjim, pa čak i godišnjim ciklusima na kojima mogu temeljiti predviđanja proizvodnje energije. Uz to, neiscrpna energija može se generirati i danju i noću uz minimalan utjecaj vremenskih uvjeta. Zbog navedenih razloga, potencijal plimnih hidroelektrana je izuzetno velik.
Ideja dobivanja energije iz plime i oseke nije nova – još prije pola tisućljeća, postojali su morski strojevi koje najjednostavnije možemo opisati rječju mlin, a koji su koristili visinsku razliku u vrijeme plime i oseke. Hidroelektrana La Rance je prva i do 2011. godine najveća svjetska elektrana na plimu i oseku. Smještena je u estuariju rijeke La Rance, nedaleko mjesta Saint Malo u Bretanji (Francuska). Trenutno na svijetu plimna hidroelektrana s najvećom instaliranom moći je u Južnoj Koreji, na jezeru Sihva. Unatoč brojnim planovima, na svijetu funkcionira još svega 6 plimnih hidroelektrana, sve puno slabije instalirane moći od spomenute dvije, a nalaze se u Velikoj Britaniji (2), Kini, Rusiji, Južnoj Koreji i Nizozemskoj.
Lokacija prve svjetske elektrane na plimu i oseku nije slučajna. U području estuarija rijeke La Rance prosječne plime su visine oko 8 metara, dok maksimalna vrijednost je 13,5 metara, za vrijeme proljetnog perigeja. Radi se o jednoj od najvećih razlika na svijetu. Također, nedaleko današnje plimne elektrane do danas se može razgledati stari mlin Saint-Suliac koji je radio na plimu i oseku.
Ipak, bio je to puki slučaj kada je 36-godišnji inženjer Robert Gibrat zaposlen u Odjelu za energetsko gospodarstvo u francuskom Ministarstvu za vanjske poslove 1940. godine otkrio zaboravljene nacrte za električnu centralu koja bi trebala raditi na plimu i oseku, a koja je bila razmatrana 1925. godine. Od nje se odustalo pet godina kasnije, zbog nedostatka novčanih sredstava.
Inženjer Gibart se zainteresirao idejom plimne hidrocentrale. Prve studije napravljene su još 1943. godine, ali na početak radova se čekalo do 1961. Samo sušenje plimne brane trajalo je dvije godine, a radovi su završeni puštanjem elektrane u pogon 1966. godine. Instalirana snaga plimne hidrocentrale La Rance je 240 MW, što je usporedivo s moći naših hidroelektrana Velebit, Senj, Dubrovnik ili Orlovac. Kako je stupanj iskorištenja hidroelekrane La Rance oko 40%, stvarna snaga u elektrane je u prosjeku oko 100 MW.
Princip rada plimne hidroelektrane je vrlo jednostavan: branom se zatvara neki morski zaljev, a turbine ugrađene u branu pretvaraju energiju vodene mase u električnu energiju i za vrijeme plime, kada voda ulazi u zatvoreni zaljev, i za vrijeme oseke, kada ga napušta.
Estuarij rijeke La Rance prije ušća rijeke u more širok je oko kilometra na dužini od 10 kilometara, te je idealan za akumulacijsko jezero. Uz povoljne uvjete, rijeka La Rance za vrijeme plime dobija oko 18.000 četvornih metara vode u sekundi. U branu dugačku 750 metara ugrađena je hidroelekrana u dužini od 330 metara, u kojoj se nalaze 24 vodene turbine.
Zanimljivo je da su prije izgradnje prve plimne hidroelektrane izgradili vjeran model zamišljenog postrojenja u jednoj obližnjoj osamljenoj uvali. Zahvaljujući tom modelu, izgradili su elektranu koja je do danas u funkciji. Koliko je zanimljiva, ukazuje i podatak da je godišnje posjeti oko 200.000 turista. Uz branu se nalazi i prevodnica kojom godišnje prođe oko 16.000 plovila. Brana također ima funkciju mosta – preko brane prolazi cesta, a i prolaz većih brodova je omogućen bez većih problema, obzirom da brana sadrži i pomični most.
