Potres u Turskoj 2023 - karta učestalosti potresa

Potres u Turskoj 2023.

geografske teme geologija i reljef

Nadalje nam stižu katastrofalne vijesti iz jugoistočne Turske i sjeverne Sirije o stanju na terenu nakon niza jakih potresa koji su pogodili tursku provinciju Gaziantep. Materijalna šteta je nesaglediva, a broj poginulih i ozlijeđenih ne prestaje sumanuto rasti. Trenutno znamo da je preko 22.000 ljudi poginulo.

Sve je započelo do sada najjačim potresom u ovoj seriji, magnitude 7,8, a koji je protresao zemlju istočno od grada Nurdagi u Turskoj u ponedjeljak, 6. veljače 2023. u 4:17 ujutro po lokalnom vremenu. Uz stotine dodatnih podrhtavanja, isti dan je zabilježeno još jedno izuzetno jako magnitude 7,5 po Richteru, a dan kasnije još dva – magnituda 5,6 i 5,7 po Richteru. Prvi potres je najjači zabilježeni potres u svijetu od 2021. godine. U prosjeku se godišnje u svijetu zabilježi manje od pet potresa takve ili više magnitude.

Opasnost od novih potresa i hladno vrijeme usporili su spašavanje brojnih ljudi koji su zapeli pod ruševinama, a uništene ceste i piste obližnih zračnih luka usporile dolazak pomoći iz ostalih dijelova Turske i svijeta.

Znamo da potrese ne možemo predvidjeti – gdje, kada i s kojim intenzitetom će se dogoditi. No, znanost je otišla dovoljno daleko da nam ukaže gdje možemo očekivati potrese, koji bi mogao biti njihov najveći intenzitet te koliko često se mogu očekivati potresi koji mogu uzrokovati štete. Naslovna karta upravo prikazuje isječak relativno nedavno objavljene, a do sada vjerojatno najopsežnije interaktivne karte svijeta s rizicima od potresa poduzeća FM Global. Ta karta prikazuje Zemlju podijeljenu na područja obzirom na učestalost ponavljanja štetnog kretanja tla. Tako postoje zone gdje se takva kretanja događaju oko svakih 50 godina (2% vjerojatnost štetnog potresa), 100 godina, 250 godina, 500 godina i više od 500 godina (godišnja vjerojatnost manja od 0,2% da će se dogoditi štetan potres).

Potres u Turskoj 2023 - karta učestalosti potresa

Sukladno znanju koje posjedujemo, a koje zorno prikazuje karta objave, područje na kojem se dogodio jučerašnji potres je područje najvišeg rizika od potresa na svijetu. Potresi u Turskoj nisu novost. U proteklih 25 godina Tursku je pogodilo više jakih potresa, a sedam je imalo magnitudu 7 i više. Jednako snažan potres magnitude 7.8 po Richteru pogodio je istočnu Tursku i 1939. godine, kad je poginulo više od 30.000 ljudi. Nadalje, relativno nedaleko je sirijski grad Alep, također poznat po potresima i kao lokacija jednog od najsmrtonosnijih potresa u povijesti. Od posljedica tog Alepskog potresa 11.10.1138. godine poginulo je oko 230.000 ljudi!

Bliski istok se nalazi se trostrukom spoju tektonskih ploča: Arapske, Afričke i Euroazijske. Kavkaske planine i Anatolska visoravan nastale su spuštanjem (subdukcijom) Arapske pod Euroazijsku tektonsku ploču. Zonu subdukcije na sjeveru nadopunjuju divergentne granice u blizini Crvenog i Arapskog mora, kao i transformirane granice na zapadu uzduž obale Sredozemnog mora od Sinajskog poluotoka do sirijsko-turske granice. Tu je i rasjed Mrtvog mora te konvergentna granica sjeverno od njega, koji su proizveli mnoge značajne seizmičke događaje tijekom prošlosti, a nažalost bit će sličnih i u budućnosti.

Sama Turska je uglavnom dio manje anatolijske ploče, koja je u stvari stisnuta između arapske i euroazijske ploče. Jaki potresi u Turskoj su povezani s dva glavna rasjedna sustava – sjevernim anatolijskim i istočnim anatolijskim sustavom. Veliki potresi u Istanbulu 2019. i Izmiru 1999. su povezani uz sjeverni anatolijski sustav. Rasjed koji je sad aktiviran uslijed gibanja afričke i arapske ploče je taj drugi – istočni anatolijski rasjed.

karta rasjeda između anatolijske i arapske ploče
Rasjed između anatolijske i arapske ploče

S terena nam stižu i prva izvješća i detaljnija mišljenja stručnjaka. Prema nekim uvaženim stručnjacima iz Turske (Aybige Akinci, istraživač Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju), Italije (Carlo Donioli, predsjednik Nacionalnog instituta za geofiziku) i Njemačke (Andreas Schäfer s njemačkog Instituta za tehnologiju Karlsruhe), cijela Turska, koja leži na anatolijskoj ploči, pomaknula se za čak tri metra prema jugozapadu! Uobičajeno pomicanje tektonskih ploča u tom području je između 2 i 10 milimetra godišnje, a jaki potresi do ovog koji se dogodio nedavno uzrokovali bi pomake od oko 30 cm. Sada se Zemlja klizno pokrenula – blokovi su se horizontalno pomakli paralelno s rasjedom koji se nalazi između arapske i anatolijske ploče. Taj pomak primjećuje se na dužini od 150 km i iznosi oko 3 metra! Sam rasjed dugačak je preko 600 km.

Vidljivi dokaz ovakvog pomaka na površini su dionice cestovnih pravaca ili željezničkih tračnica u turskoj pokrajini Kahramanmaraş, koje su pomaknute i 3-4 metra. Naravno, to ne znači da se takav pomak dogodio cijelom dužinom rasjeda. Spomenute vrijednosti mogu varirati, ali preko tri metra je uistinu prilično ekstremna situacija i uistinu nedavni potres u Turskoj možemo definirati kao “megapotres”.

Vidljivi pomak rasjeda na cesti
izvor: @Geographysc (TT)
Vidljivi pomak rasjeda na pruzi
izvor: @Geographysc (TT)
Vidljivi pomak rasjeda na polju
izvor: @Geographysc (TT)

Iz Turske je pristigao je i niz fotografija koje prikazuju ogromne pukotine u polju gdje su rasle masline. Na sljedećoj fotografiji je pukotina u provinciji Hatay – duboka 30 metara i široka 200 metara. Teško je uopće zamisliti koliki su bili intenziteti podrhtavanja zemljine površine.

Rasjedna pukotina u turskoj provinciji Hatay
izvor: @onediocom (TT)

Pogledajte i video pomaka Zemlje u blizini mjesta Gaziantep Nurdağı. Video je izrađen uz pomoć slika s Google Eartha i Maxmara):

Posljedice takvog megapotresa, u vidu daljnje trešnje i urušavanja tla, su nesagledive, a mogu potrajati godinama.

Važno je da se opskrbite znanjem! Ne zaboravite da je dobar dio Hrvatske također trusna zona. Naravno, ne širimo paniku: Hrvatska se ne nalazi na izravnom kontaktu tektonskih ploča i nema tako dugačke rasjede, kao na primjer Turska, pa iz tog razloga potres ovakvog intenziteta u Hrvatskoj nije moguć. Ipak, rasjedi na kojima leži mogu itekako pokazati svoju razornu moć, a dokaz su nedavni potresi u Petrinji, Zagrebu, relativno nedavno u Stonu itd. Seizmolozi procjenjuju da je najveća moguća magnituda potresa u Hrvatskoj 7,3 po Richteru i odnosi se na područje južnog obalnog područja. U kontinentalnom dijelu Hrvatske najveća magnituda se procjenuje na 6,5 po Richteru (u sjeverozapadnoj Hrvatskoj).

Podsjećamo također kako treba imati na umu da je magnituda logaritamska skala, što znači da svaki sljedeći stupanj na njoj označava mnogo veću razliku u snazi u odnosu na onaj prethodni. Jučerašnji potres u Turskoj magnitude 7,8 po Richteru oslobodio je 125 puta veću energiju nego petrinjski (magnitude 6,4) i 5.600 puta veću nego zagrebački (magnitude 5,5). Preporučujemo članak “Potres jačine 5,5 stupnjeva po Richteru? Apsolutno netočno.”, u kojem je detaljnije objašnjena Richterova ljestvica.

Richterova-ljestvica
Richterova ljestvica

Svakako preporučujemo proučiti spomenutu interaktivnu kartu FM Global te popis regija visokog i nižeg rizika u našem članku “Jedinstvena FM Global karta rizika od potresa”, odnosno pogledati naš edukativni video “Potresi – kako se najbolje pripremiti za novi potres?”:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)