Arktik je najsjevernija regija Zemlje. Većina definira Arktik kao područje iznad Arktičkog kruga, linije zemljopisne širine oko 66,5° sjeverno od ekvatora. Unutar ovog kruga nalaze se Arktički ocean i sjeverni dijelovi Skandinavije, Rusija, Kanada, Grenland i američka država Aljaska.
Slijedi naš izbor od 15 zanimljivosti o Arktiku:
Led Arktika sadrži oko deset posto svjetske slatke vode. Ovaj divovski, bijeli, smrznuti rezervoar reflektira sunčevu svjetlost, pomažući da se regija ohladi. Arktik također igra iznimno važnu ulogu u održavanju stabilnosti naše globalne klime. Prosječne zimske temperature na Arktiku mogu biti i do -40°C, dok su najniže temperature zabilježene na Sjevernom Grenlandu: -70°C.
Upravo zbog ovakvih prirodnih uvjeta, Arktik je dom najvećeg sigurnog skladišta sjemena na svijetu. Organizacija Svalbard Global Seed Vault trenutno pohranjuje 980.000 uzoraka sejemena radi zaštite od budućih prirodnih katastrofa (ili katastrofa koje je stvorio čovjek). Nažalost, i Arktik je podložan promjenama koje prirodi uzrokuje čovjek: Arktik se zagrijava dva puta brže nego bilo koje drugo područje na Zemlji.
Naziv su mu dali Grci – Arktik dolazi od grčke riječi za medvjeda (arktos). Ime se odnosi na dva sazviježđa koja se mogu vidjeti na sjevernom nebu – sazviježđe Malog medvjeda i Velikog medvjeda.
Arktički ocean je najmanji i najplići od svih svjetskih oceana, ali i dalje pokriva 14 milijuna četvornih kilometara – površinu gotovo dvostruko veću od Australije, ali svega oko 8% površine Tihog oceana. Prekriven je ledenom kapom, koja se razlikuje po debljini i veličini – što ga čini spektakularnim utočištem za ribe i morski svijet. Na rubovima Arktičkog oceana živi više riba, nego bilo gdje na svijetu!Jedino prirodno stanište polarnih medvjeda je Arktik. Oni su najveći kopneni predatori na Zemlji, klasificirani su kao hiper mesožderi, obzirom da njihova prehrana sadrži više od 70% mesa. Mladunci polarnog medvjeda uglavnom se rađaju u jazbinama usred zime. Dugi su 30-35 centimetara i teški nešto više od pola kilograma. Nasuprot tome, najveći polarni medvjed ikad zabilježen bio je mužjak visok skoro 3,5 metara i težak preko 1000 kg.
Osim polarnih medvjeda, Arktik je jedino područje na Zemlji gdje žive narvali, životnje poznatije pod nazivom „jednorog mora”. Muški narvali posjeduju ravnu kljovu koja strši s prednje strane glave i koja može narasti i do 3 metra u duljinu.
U Longyearbyenu, glavnom gradu norveškog arhipelaga Svalbard, nije neuobičajeno zateći se u šetnji ulicom s divljim sobovima. Prilično su navikli na ljudsko društvo i smatraju se prilično nježnim.
Kad Sunce u lipnju izlazi nad arktičkim krugom, ne zalazi čitavih 30 dana. Svjedočiti Suncu koje sjaji iznad horizonta u ponoć nezaboravno je iskustvo. Dok putujete sjevernije, dugi ljetni dan postaje sve duži sve dok ne stignete na Sjeverni pol, gdje sunce ne zalazi ispod horizonta 187 dana godišnje.
Island je doslovno žarište vulkanske i geotermalne aktivnosti. Poznat kao zemlja vatre i leda, u posljednja dva stoljeća na Islandu je eruptiralo 30 vulkana, a prirodna topla voda opskrbljuje većinu stanovništva ekonomičnim, održivim grijanjem.
Za Grenland se kaže da je bio naseljen otprilike 2500. godine pr.n.e., ali surovi uvjeti u regiji držali su ga Europljanima nepoznatim sve do 10. stoljeća. Islandske sage skandinavskih doseljenika govore o tome kako je Erik Crveni dao ime zemlji nakon dugog istraživanja. Iako zemlja zapravo nije jako zelena – zapravo 84% Grenlanda prekriveno je ledom – mislio je da bi doseljenicima bilo privlačnije da ima „lijepo ime”. Ipak, tijekom ljeta u živopisnim nizinskim dolinama može se primjetiti oko 500 divnih cvjetnica, paprati i trava, uključujući i grenlandski nacionalni cvijet Niviarsiaq.
Na Arktiku živi otprilike 4 milijuna ljudi, a procjenjuje se da je u prosjeku 10% njih starosjedilačko stanovništvo. Međutim, na Grenlandu približno 89% stanovništva pripada jednoj od tri autohtone etničke skupine: Kalaalliti, Tunumiiti i Inuiti. Narodima sjevera svaki snijeg nije jednak – Inuiti imaju više od 100 riječi koje označavaju snijeg.
Znanstveni naziv za morža, Odobenus Rosmarus, znači „morski konj koji hoda zubima”. Morževi su vrlo društvene životinje, sa krutom hijerarhijom koja se temelji na duljini kljove, veličini tijela i izrazima agresije. U morževom svijetu moć može biti prolazna. Morž koji slomi zub na bojnom polju može brzo izgubiti svoj društveni položaj!
Arktik je dom brojnih morskih ptica, ali ne i pingvina! Ako želite vidjeti paradu pingvina, morate otputovati na jug – na Antarktik.
Mnogi oduševljeni kajakaši poznaju Arktik kao podrijetlo modernog kajakaštva. Grenlandski kajaci koji su bili napravljeni od kože navučene na okvir, potiču iz 16. stoljeća.
Većina misija osvajanja Sjevernog pola krajem 19. stoljeća završila je neuspješno. A u to vrijeme avanturistima je to bila opsesija. Iako još traju sporowi tko je prvi „osvojio” Sjeverni pol, većina ipak tu čast pripisuje američkom polarnom istraživaču Robertu Pearyju koji je navodno 6. travnja 1909. godine stupio na geografski Sjeverni pol.
Prva podmornica koja je prošla ispod ledenog pokrivača Sjevernog pola bila je američka podmornica „Nautilis”. Dogodilo se to 3. kolovoza 1958. godine. Tim činom je dokazano da ogromna arktička ledena ploča leži na vodi, a ne na kopnu. Na ovo povijesno podvodno putovanje, podmornica „Nautilis” krenula je 1. kolovoza sa sjevera Aljaske. Ukupno je tijekom tog zarona prešla ispod arktičkog leda 1.590 nautičkih milja (2.940 km). Izronila je nakon 96 sati na sjeveroistoku Grenlanda. „Nautilus” je dobila ime po popularnoj podmornici iz knjige Jules Verna – „Dvadeset Tisuća Milja Pod Morem” (preporučujemo članak „Svi smo mi djeca Julesa Verna”).
