Izgradnja pravednijeg, zdravijeg svijeta

geografske teme ostalo

Na današnji dan, 7. travnja 1948. godine, osnovana je Svjetska zdravstvena organizacija (eng. World Health Organization, WHO). Dan osnutka obilježavamo svake godine kao Svjetski dan zdravlja. Unatoč brojnim pokazateljima poboljšanja zdravstvenog stanja stanovništva zadnjih desetljeća, Svjetska zdravstvena organizacija već drugu godinu za redom nema velikog povoda za slavlje.

Nezaustavljiva pandemija COVID-19 odnijela je do sada gotovo 3 milijuna ljudskih žrtava, a mnogi od 130 milijuna ljudi koji su do sada preboljeli napad koronavirusa SARS-CoV-2, žive s dugoročnim posljedicama istog na njihovo zdravlje. Ovim brojkama treba dodati još stotine milijuna posrednih žrtava pandemije, koji su uslijed pandemije izgubili emocionalno, socijalno ili ekonomsko blagostanje, što je zacijelo utjecalo na njihovo opće zdravstveno stanje.

Upravo je borba protiv pandemije COVID-19 otkrila ogromne neravnopravnost koja vladaju svjetskim zdravstvenim sustavima. Stoga je ovogodišnja tema UN-ovog Svjetskog dana zdravlja „Izgradnja pravednijeg, zdravijeg svijeta“.

A taj pravedniji i zdraviji svijet prijeko je potreban čovječanstvu. Ukoliko se samo zadržimo na trenutnoj pandemiji, uočavamo velike neravnopravosti u dostupnosti i distribuciji toliko očekivanog cjepiva svijetom. Prag procjepljenosti populacije za kojeg epidemolozi tvrde potrebitim za suzbijanje širenja novog koronavirusa je 60-70%. Prosječna procjepljenost svjetske populacije na dan 4. travnja 2021. godine iznosila je 4,85%. Spomenutom pragu jedino se ozbiljno približio Izrael sa 61% građana koji su primili barem jednu dozu cjepiva COVID-19. Susjedna Palestina istovremeno bilježi procjepljenost od 1,8%. Po neravnopravnost ne moramo sezati na Bliski Istok – imamo je u dvorištu: dramatična situacija s (ne)procjepljenosti u susjednoj Bosni i Hercegovini. Kakva je situacija s razlikama u procjepljenosti svjetskog stanovništva zorno pokazuje karta svijeta izrađena prema podatcima organizacije Our World In Data.

Udio ljudi koji su primili barem jednu dozu cjepiva COVID-19 (stanje 5. travnja 2021.) - karta
Udio ljudi koji su primili barem jednu dozu cjepiva COVID-19 (stanje 5. travnja 2021.)
izvor: Our World In Data

Prema stanju od 5. travnja 2021., prvih deset država (izuzevši patuljaste) s najvećim udjelom ljudi koji su primili barem jednu dozu cjepiva COVID-19 su: Izrael (61%), Ujedinjeno Kraljevstvo (47%), Čile (37%), SAD  (32%), Bahrein (31%), Mađarska (25%), Srbija (22%), Finska (18%), Estonija (17%) i Kanada (15%).

Prvih deset država s najvećim udjelom ljudi koji su primili barem jednu dozu cjepiva COVID-19 (stanje 5. travnja 2021.; bez patuljastih država) - grafikon
Prvih deset država s najvećim udjelom ljudi koji su primili barem jednu dozu cjepiva COVID-19 (stanje 5. travnja 2021.; bez patuljastih država)
izvor: Our World In Data

Iako pandemija COVID-19 zasjenjuje sve ostale globalne zdravstvene probleme, Svjetski dan zdravlja je idealna prilika kako bismo se svi podsjetili na ostale globalne probleme zdravstva s kojima se valja uhvatiti u koštac. Često je pokazatelj razvijenosti zdravstvenog sustava broj zdravstvenih radnika na određen broj stanovnika. Ovdje također još uvijek primjećujemo dramatične razlike među regijama svijeta. Primjerice, dok na 1 doktora u Africi otpada statistički 3.324 stanovnika, europski doktor će imati prosječno 11 puta manje pacijenata (293).

Zdravstvene nejednakosti nalazimo posvuda: dijete danas rođeno u Lesotu može očekivati životnu dob od 51. godinu, dok ono rođeno u Japanu može očekivati puhanje 84 svjećice na rođendanskoj torti. Smrtnost djece ispod 5 godina je više od osam puta veća u Africi, nego u Europi i zemljama u razvoju čine 99%.

Razlike postoje i unutar država. Djeca iz najsiromašnijih kućanstva imaju dvostruko veću vjerojatnost da će umrijeti prije pete godina života, od djece najbogatijih kućanstava. Također, postoji četiri puta veća vjerojatnost da će djeca najsiromašnijih 20% domaćinstava doživjeti ozbiljne probleme mentalnog zdravlja.

Na kraju, o zdravlju prvenstveno moramo brinuti sami. Postoji niz načina da živimo zdravijim stilom života. Hrvatski zavod za javno zdravstvo povodom prošlogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja pružio je Deset savjeta za očuvanje zdravlja. Smatramo da je se radi o idealnom polazištu u zdravije sutra.

Sretan vam Svjetski dan zdravlja!

Za one koji žele znati više

Znate li da je prvi predsjednik skupštine Svjetska zdravstvena organizacija bio hrvatski znanstvenik i profesor sa Sveučilišta u Zagrebu Andrija Štampar?

Profesor Andrija Štampar (1888. – 1958.), vrhunski epidemiolog i pionir u preventivnoj medicini, utemeljio je zdravstvenu službu u Jugoslaviji 1920.-ih godina, a zatim je kao stručnjak Lige nacija (tadašnjih Ujedinjenih naroda) proveo tri godine u Kini, razvijajući tamošnju zdravstvenu službu. Nakon Drugog svjetskog rata, u kojem su ga nacisti držali u pritvoru u Grazu u Austriji, napisao je uvodnu deklaraciju statuta Svjetske zdravstvene organizacije i bio prvi predsjedatelj Generalne skupštine Svjetske zdravstvene organizacije u Ženevi 1948. godine. Kasnije je bio vrlo aktivan u promicanju zdravstvene službe – javnog zdravstva i medicinskog školstva, u Afganistanu, Egiptu, Sudanu i Etiopiji. Za svoj rad, odlikovan je 1955. godine medaljom Leona Bernarda, što je najprestižnije međunarodno priznanje na polju socijalne medicine.

U Hrvatskoj je Profesor Andrija Štampar bio ravnatelj Škole narodnoga zdravlja u Zagrebu, dekan Medicinskoga fakulteta, rektor Sveučilišta u Zagrebu, predsjednik JAZU (1947. – 1958.) i osnivač Instituta za higijenu rada. Od 1993. godine Udruženje škola javnog zdravstva Europe (ASPHER) dodjeljuje svake godine prestižnu medalju Andrije Štampara, izabranoj osobi za izvrsnost u području javnog zdravstva. U Hrvatskoj, Nastavni zavod za javno zdravstvo nosi njegovo ime.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.