11.9.2001. – Dan koji je šokirao Ameriku i svijet

ostalo

Početkom 1962. godine, Lučka uprava New Yorka i New Jerseyja je službeno odobrila plan izgradnje kompleksa Svjetskog trgovačkog centra na donjem Manhattanu. Vizija kompleksa od sedam zgrada – od kojih bi dvije bile najviše u svijetu, i koja bi koštala oko 470 milijuna dolara (današnjih 4 milijarde dolara), utjelovljuje američke ambicije i optimizam ranih 1960 -ih. Ova odluka je donašena svega nekoliko mjeseci nakon što je predsjednik John F. Kennedy objavio da je cilj Sjedinjenih Država poslati astronaute na Mjesec.

Tornjevi blizanci od 110 katova dizajnirani su da nadmaše njujorški Empire State Building – najvišu zgradu na svijetu od 1931. do 1970. godine (102 kata). Izgradnja novih tornjeva Svjetskog trgovačkog centra zahtijevala je dosad neviđenu razinu tehničkih inovacija, inženjerske agilnosti i rizika od kojih zastaje dah. Naravno, potaknuta prije svega vlastitim interesima, skupina vodećih investitora New Yorka neuspješno je pozvala Lučku upravu da smanji razmjere Svjetskog trgovačkog centra. Voditelj te grupe, koja se prozvala Odborom za razumni Svjetski trgovački centar, bio je Lawrence Wien, vlasnik Empire State Buildinga. Odbor se pridružio rastućem broju kritičara koji su tvrdili da bi tornjevi blizanci bili nestabilni zbog svoje visine, ali i opasni za zrakoplovni promet ili ukoliko izbije požar. Odbor je čak 2. svibnja 1968. godine platio oglas na cijeloj stranici New York Timesa sa crtežom aviona koji se zalijeće ravno u gornje etaže jednog od nebodera. Naslov članka-oglasa je bio „Planina stiže na Manhattan“.

„Planina stiže na Manhattan“ – plaćeni oglas, New York Times, 2.5.1968.
„Planina stiže na Manhattan“ – plaćeni oglas, New York Times, 2.5.1968.

Lawrence Wien je dobro znao o čemu priča. Naime, svega 23 godine prije objave ovog oglasa, bombarder B-25 se slučajno zabio u sjevernu stranu njegovog Empire State Buildinga između 79. i 80. kata. Nakon ovog incidenta, koji je odnio četrnaest života, vlasti su zabranile avionima letjeti iznad New Yorka na vizini nižoj od 2.500 stopa (760 metara) iznad mora.

Unatoč spomenutim protestima, kompleks od sedam građevina u donjem dijelu Manhattana u New Yorku je izgrađen i pušten u funkciju između 1972. i 1985. godine. Prvo su bila izgrađena dva najviša nebodera, tzv. Blizanci, visoki 417 i 415 metara. Upravo oni su napadnuti i uništeni u terorističkom napadu 11. rujna 2001. godine, ali njihovo urušavanje je teško oštetilo i ostale zgrade kompleksa, koje su se također odmah same od sebe urušile ili su s vremenom ostale srušene.

Kompleks zgrada Svjetskog trgovačkog centra u New Yorku bio je vrlo užurbano poslovno mjesto. Oko 50.000 zaposlenih radilo je samo u Blizancima, a podatci govore da je svakodnevno kompleks posjećivalo oko 200.000 dodatnih ljudi. Ukupno se radilo o 1.240.000 četvornih metara poslovnog prostora. Blizanci su bili i turistička atrakcija: pogled koji se pružao s vidikovca na vrhu Južnog tornja i restoran Prozor na svijet („Windows on the World“) na zadnjem katu Sjevernog tornja, privlačili su tisuće turista. S vremenom su Bliznanci postali poznati širom svijeta, pojavljujući se u mnogim filmovima i televizijskim emisijama, kao i na razglednicama i ostalim suvernirima: postali su ikonom New Yorka, baš kao što je to bio Kip Slobode, Empire State Building ili Chrysler Building.

Pogled na Blizance Svjetskog trgovačkog centra prije napada 2001. godine
Pogled na Blizance Svjetskog trgovačkog centra prije napada 2001. godine

Napad

Dana 11. rujna 2001. godine, 19 militanata povezanih s islamskom ekstremističkom skupinom Al-Kaida oteli su četiri zrakoplova i izvršili samoubilačke napade na ciljeve u Sjedinjenim Američkim Državama. Dva aviona zabila su se u Blizance Svjetskog trgovačkog centra u New Yorku. Treći avion udario je sjedište Pentagona nedaleko Washingtona, dok se četvrti srušio u polju u Shanksvilleu u Pennsylvaniji. Gotovo 3.000 ljudi ubijeno je tijekom terorističkih napada 11. rujna, što je šokirali SAD i cijeli svijet, pokrenulo velike američke inicijative u borbi protiv terorizma te definiralo predsjedanje Georgea W. Busha.

Četiri oteta putnička zrakoplova

Tog vedrog jesenskog utorka u 8:45 sati ujutro, Boeing 767 American Airlinesa, napunjen s 20.000 litara mlaznog goriva, obrušio se u sjeverni toranj Svjetskog trgovačkog centra u New Yorku. Udar zrakoplova je uzrokovao goruću rupu između 93. i 99. kata 110-katnog nebodera. U jednom trenutku ubijeno je na stotine ljudi, a još više stotina ostalo je zarobljeno na višim katovima. Televizijske kamere emitirale su uživo slike gorućeg nebodera te evakuaciju gorućeg tornja i njegovog blizanca. Komentatori su pretpostavljali da se radi o činu nekog luđaka. Ipak, kada se 18 minuta kasnije na nebu pojavio drugi Boeing 767 – let 175 United Airlinesa, i naglo skrenuo prema Svjetskom trgovačkom centru te se zabio u drugi toranj na visini između 77. i 85. kata, svima je bilo jasno da se radi o napadu. Udar drugog zrakoplova izazvao je snažnu eksploziju, a zapaljene krhotine rasprsnule su se po okolnim zgradama i ulicama ispod nebodera.

Napad na zgrade Svjetskog trgovačkog centra (zrakoplovi nisu prikazani u mjerilu)
Napad na zgrade Svjetskog trgovačkog centra (zrakoplovi nisu prikazani u mjerilu)

Dok su milijuni promatrali događaje koji su se odvijali u središtu New Yorka, let 77 American Airlinesa kružio je iznad centra Washingtona, a zatim se u 9:45 sati obrušio na zapadnu stranu vojnog sjedišta Pentagona – točno sat vremena nakon što je prvi zrakoplov udario u Svjetski trgovački centar. Gorivo ovog Boeinga 757 izazvalo je razornu eksploziju koja je uzrokovala urušavanje dijela divovske betonske zgrade sjedišta američkog Ministarstva obrane. U Pentagonu je ubijeno 125 vojnih osoba i civila, a nastradalo je i svih 64 putnika zrakoplova.

Pentagon, 11. rujna 2001. godine
Pentagon, 11. rujna 2001. godine

Manje od 15 minuta nakon što su teroristi napali samo središte američke vojske, užas u New Yorku poprimio je katastrofalan zaokret – južni toranj Svjetskog trgovačkog centra, napadnut u 9:03, srušio se u golemom oblaku prašine i dima. Čelična konstrukcija nebodera projektirana da izdrži vjetrove silnije od 320 kilometara na sat i visoke temperature, ipak nije mogao izdržati ogromnu toplinu koju je proizvodilo goruće mlazno gorivo zrakoplova. Drugi neboder izdržao je još pola sata – urušio se u 10:30.

Trasa leta četiriju otetih zrakoplova 11. rujna 2001. godine
Trasa leta četiriju otetih zrakoplova 11. rujna 2001. godine

U napadima na SAD 11. rujna 2001. sudjelovao je još jedan zrakoplov. Let 93 United Airlinesa kasnio je s polijetanjem iz zračne luke Newark Liberty u New Jerseyju, dovoljno dugo da putnici putem mobitela saznaju za događanja u New Yorku i Washingtonu. Shvativši da je i njihov zrakoplov otet, skupina putnika i stjuardesa organizira pobunu. Jedan od putnika, Thomas Burnett, rekao je svojoj supruzi preko telefona: „Znam da ćemo svi umrijeti. Nas troje ćemo učiniti nešto po tom pitanju. Volim te dušo.“ Putnici leta 93 su se borili protiv četiri otmičara, a vjeruje se da su vatrogasnim aparatom napali kokpit. Zrakoplov se zatim prevrnuo i jurio prema tlu brzinom većom od 800 kilometara na sat. Srušio se u polje blizu Shanksvillea u zapadnoj Pennsylvaniji u 10:10 sati. Poginule su sve 44 osobe koje su se nalazile u zrakoplovu.

Mjesto pada leta 93 United Airlinesa 11. rujna 2001. godine
Mjesto pada leta 93 United Airlinesa 11. rujna 2001. godine

Cilj napada ovog zrakoplova do sada nije otkriven. Postoje nagađanja da se mogao obrušiti na Bijelu kuću, Kapitol SAD-a, predsjedničko odmaralište Camp David u Marylandu, ili jedna od nekoliko nuklearnih elektrana duž istočne obale SAD-a.

Pogledajte kratki video Uprave za sigurnost prometa SAD-a (eng. Transportation Security Administration) o dramatičnim događajima 11. rujna 2001. godine:

Otmičari

Otmičari su bili islamski teroristi iz Saudijske Arabije i nekoliko drugih arapskih zemalja. Navodno ih je financirala teroristička organizacija Al-Kaida saudijskog bjegunca Osame bin Ladena. Bila je to, navodno, odmazda zbog američke potpore Izraelu, umiješanosti SAD-a u rat u Perzijskom zaljevu te nastavka prisutnosti američke vojske na Bliskom istoku.

Neki od 19 terorista napadača 11. rujna 2001. boravili su u Sjedinjenim Državama više od godinu dana prije napada i tijekom tog vremena pohađali sate letenja u američkim komercijalnim specijaliziranim školama. Ostali su u SAD ušli neposredno prije 11. rujna, djelujući kao logistika operacije. Napadači su jednostavno prokrijumčarili rezače kutija i noževe kroz osiguranje u tri zračne luke na istočnoj obali SAD-a, te se ukrcali na četiri ranojutarnja leta za Kaliforniju. Transkontinentalni letovi su bili odabrani, obzirom da su ti zrakoplovi bili puni goriva. Ubrzo nakon polijetanja, teroristi su preuzeli kontrolu nad zrakoplovima i pretvorili velike putničke avione u vođene rakete.

Žrtve

U terorističkim napadima 11. rujna 2001. godine poginulo je ukupno 2.996 ljudi, uključujući 19 otmičara. Radi se građanima 78 različitih država svijeta.

Najviše je poginulih u Svjetskom trgovačkom centru – 2.763 osobe. Ta brojka uključuje 343 vatrogasca i bolničara, 23 njujorška policajca 37 policajaca lučke uprave koji su pokušavali dovršiti evakuaciju zgrada i spasiti uredske radnike zarobljene na višim katovima.

Vatrogasac iz New Yorka poziva još 10 spasilaca da uđu u ruševine Svjetskog trgovačkog centra 14. rujna 2001. godine
Vatrogasac iz New Yorka poziva još 10 spasilaca da uđu u ruševine Svjetskog trgovačkog centra 14. rujna 2001. godine

U napadu na Pentagon poginulo je 189 ljudi, uključujući 64 u zrakoplovu koji se obrušio na zgradu. Prilikom pada zrakoplova u Pennsylvaniji poginule su 44 osobe.

Tisuće ljudi koji su prvi pristigli u pomoć, ili rade i žive na donjem Manhattanu, bili su izloženi otrovnim plinovima i česticama koje su sukljale iz nebodera prilikom izgaranja i pada. Do 2018. godine američke vlasti su registrirale preko 10.000 osoba s dijagnozom raka koji vuče porijeklo od događaja 11. rujna 2001.

Dvoje preživjelih prekriveno prašinom nakon urušavanja tornjeva 11. rujna 2001. godine
Dvoje preživjelih prekriveno prašinom nakon urušavanja tornjeva 11. rujna 2001. godine

Posljedice

Nakon što su tadašnjeg predsjednika SAD-a Georgea W. Busha iz sigurnosnih razloga cijeli dan premještali i skrivali po Sjedinjenim Državama, predsjednik se navečer vratio u Bijelu kuću i u 21 sat održao televizijsko obraćanje iz Ovalnog ureda, izjavljujući: „Teroristički napadi mogu uzdrmati temelje naših najvećih zgrada, ali ne mogu dotaknuti temelje Amerike. Ta djela razbijaju čelik, ali ne mogu ubiti čelik američke odlučnosti.“ Pozivajući se na mogući odgovor američke vojske, izjavio je: „Nećemo praviti razliku između terorista koji su počinili ta djela i onih koji ih na njih potiču.“

Američki Kongres i Bijela kuća na ove terorističke napade na američkom tlu odgovorili su neviđenim proširenjem vojnih, policijskih i obavještajnih ovlasti svojih službi, a sa ciljem iskorjenjivanja i zaustavljanja terorista u zemlji i inozemstvu. Nakon 11. rujna 2001. pojačan je video, audio, i svaki drugi nadzor vlasti nad građanima, kako u SAD-u, tako i postepeno u brojnim drugim državama svijeta.

Niti puni mjesec nakon napada, Amerikanci su pokrenuli i vodili međunarodnu operaciju pod nazivom Trajna sloboda. Cilj operacije bio je svrgavanje talibanskog režima u Afganistanu i uništenje tamošnje terorističke mreže Osame bin Ladena. U roku od dva mjeseca, američke su snage učinkovito uklonile talibane s operativne moći, ali rat se nastavio jer su američke i koalicijske snage pokušavale pobijediti talibanske pobunjenike i u susjednom Pakistanu. Bush također uspijeva nagovoriti članice NATO-a da je napad na Irak nužan kako bi se suzbila mogućnost da se Al-kaida domogne oružja za masovno uništavanje, koje je tadašnji irački predsjednik Sadam Husein navodno bio spreman ponuditi toj teroričkoj organizaciji (ili sam upotrijebiti protiv svojih susjeda ili Zapada). Nakon kratke pripreme slijedi invazija na Irak 2003., gdje se otkrilo kako oružju za masovno uništenje nema ni traga, a logori koji su služili obuci Al-Kaide nalazili su se u kurdskom dijelu Iraka, koji nije bio pod kontrolom Sadama Huseina).

Osama bin Laden, vjerojatni mozak napada 11. rujna, ostao je na slobodi slijedećih deset godina. Dana 2. svibnja 2011. konačno su ga pronašle i ubile američke snage u skrovištu u Abbottabadu u Pakistanu. U lipnju 2011. tadašnji predsjednik Barack Obama najavio je početak velikih povlačenja trupa iz Afganistana, koje je završilo tek nedavno, u kolovozu 2021. godine. Upravo ovo nedavno povlačenje američkih trupa iz Afganistana je podsjetnik na dugu sjenu napada 11. rujna, napada koji posredno utječu i na današnje događaje poput krize u Afganistanu, dva desetljeća kasnije.

Vratimo se još u rane 2000-te. Godinu i dva mjeseca nakon napada, donešen je Zakon o domovinskoj sigurnosti i stvoren kabinet zadužen za sprječavanje terorističkih napada, graničnu sigurnost, imigracije i carine te pomoć i sprječavanje katastrofa, koji je aktivan i danas.

Osnovana je i Nacionalna komisija za terorističke napade na Sjedinjene Države koje je bila zadužena za istraživanje događaja koji su doveli do napadan 11. rujna. U izvješću Komisije, koje sadrži intervjue s više od 1.200 ljudi iz 10 zemalja i oslanja se na dva i pol milijuna stranica dokumenata, za glavnog arhitekta napada 11. rujna 2001. godine optužen je Khalid Sheikh Mohammed. Mohammed je vodio propagandne operacije za Al-Kaidu od 1999. do 2001. godine. Uhvaćen je 1. ožujka 2003. godine, ispitan i zatvoren u američki logor Guantánamo Bay. Godine 2019. sudac američkog vojnog suda odredio je datum suđenja Mohamedu i drugoj četvorici optuženih za planiranje terorističkih napada 11. rujna, a zatvorenih u Guantánamu. To suđenje je trebalo započeti 2021. godine, ali je kasnije odgođeno zbog pandemije COVID-19.

Khalid Sheikh Mohammed nakon zarobljavanja 2003. godine
Khalid Sheikh Mohammed nakon zarobljavanja 2003. godine

Teroristički napadi 11. rujna 2001. godine imali su trenutni negativan učinak na američko i svjetsko gospodarstvo. Mnoge institucije Wall Streeta, uključujući njujoršku burzu, bile su evakuirane tijekom napada. Prvog dana trgovanja nakon napada, tržište je palo za 7,1%. Samo gospodarstvo New Yorka izgubilo je 143.000 radnih mjesta i 2,8 milijardi dolara plaća u prva tri mjeseca. Najteži gubitke pretrpjela su financijska poduzeća i zrakoplovni prijevoznici, koji su činili 60% izgubljenih radnih mjesta. Procijenjeni trošak štete zgrada Svjetskog trgovačkog centra iznosi 60 milijardi dolara, dok je cijena čišćenja krhotina iznosila 750 milijuna dolara.

Dijelovi vanjskih zidova sjevernog nebodera Svjetskog trgovačkog centra naslonjeni na ostatke zgrade broj 6 Svjetskog trgovačkog centra koja je pretrpjela ogromna oštećenja pri urušavanju sjevernog nebodera. Ostaci zgrade broj 7 vidljivi su na gornjem desnom dijelu fotografije.

Naravno, napad na SAD imao je i veliki utjecaj na gospodarska kretanja u cijelom svijetu. Prvenstveno ona negativna. Gledajući samo turizam, u nizu godina porasta broja turista na svijetu, godina napada i godina iza nje bilježe pad broja međunarodnih turista. Zavladao je privremeni strah od putovanja.

Putovanje zrakoplovima se također u mnogočemu promijenilo u cijelom svijetu nakon napada 11. rujna. Prije napada, sigurnost nije bila visoki prioritet zračnih prijevoznika. Na domaćim pa i mnogim međunarodnim letovima nitko nije provjeravao osobne iskaznice putnika. Prilikom sigurnosne provjere trebalo je isprazniti džepove, nije bilo govora o skidanju cipela, moglo se nositi tekućine koliko je tko želio, a i oštriji predmeti nisu predstavljali veće probleme. Rentgenski skeneri bili su korišteni samo za predmete, nikako za ljude. Nakon terorističkih napada na SAD, Svjetska zrakoplovna organizacija je sve to vrlo brzo iz korijena promijenila i propisala pravila kojado danas vrijede na cijelom svijetu. Sigurnost je postao najveći prioritet, kako zračnim lukama, tako i zračnim prijevoznicima.  

Ground Zero

Ground Zero je lokacija u New Yorku koje se zauvijek promijenila nakon terorističkih napada koji su se dogodili 11. rujna 2001. godine – lokacija zgrada Svjetskog trgovačkog centra. Termin Ground Zero je nastao kao izraz za opisivanje mjesta nuklearne eksplozije, ali je kasnije korišten za označavanje točke bilo kojeg dramatičnog ili nasilnog događaja. Njujorčani su počeli nazivati lokaciju Svjetskog trgovačkog centra Ground Zero nedugo nakon što su otmičari samoubojice uništili Blizance.

Pogled iz zraka na lokaciju Svjetskog trgovačkog centra nakon napada i odstranjivanja preostalih dijelova zgrada – izvorne pozicije zgrada označene su žutom bojom
Pogled iz zraka na lokaciju Svjetskog trgovačkog centra nakon napada i odstranjivanja preostalih dijelova zgrada – izvorne pozicije zgrada označene su žutom bojom

Za prvu godišnjicu napada u New Yorku su 2002. godine s mjesta na kojem su nekoć stajali Blizanci upaljena dva jaka svjetlosna snopa usmjerena u nebo. Za vedrih noći, ova svjetlost je vidljiva s udaljenosti veće od 100 kilometara.

Snopovi svjetla kao sjećanje na Blizance Svjetskog trgovačkog centra
Snopovi svjetla kao sjećanje na Blizance Svjetskog trgovačkog centra

Na natječaju za odabir odgovarajućeg stalnog spomen obilježja žrtvama 11. rujna pobijedio je projekt Michaela Arada „Reflecting Absence“, smješten u parku od osam jutara gdje su nekoć stajali Blizanci. Spomenik se sastoji od dva reflektirajuća bazena s vodopadima koji padaju u dubinu temelja iz kojih su se dizali neboderi Blizanci. Imena svih 2.983 žrtve uklesana su na 152 brončane ploče koje okružuju bazene, poredane po mjestima gdje su se pojedinci nalazili na dan napada. Na taj način spojene su žrtve iz nebodera sa žrtvama iz zrakoplova. Spomenik je otvoren za javnost 11. rujna 2011. godine, na desetu godišnjicu napada.

Spomenik „Reflecting Absence“ otvoren na desetu godišnjicu napada
Spomenik „Reflecting Absence“ otvoren na desetu godišnjicu napada

Tri godine kasnije otvoren je u istom parku i Nacionalni spoemnik i muzej 11. rujna. Iste, 2014. godine, otovrena je u blizini i nova zgrada Svjetskog trgovačkog centra pod nazivom „Toranj slobode“ (eng. „Freedom Tower“).

Freedom Tower - najviša zgrada na Manhattanu
Freedom Tower – najviša zgrada na Manhattanu

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *