nuklearna elektrana

A možda ipak nuklearna energija?

geografske teme gospodarstvo i kultura

Jedina nuklearna elektrana kojoj je Hrvatska suvlasnik nalazi se na teritoriju druge države, u blizini mjesta Krško u susjednoj Sloveniji. Nuklearna elekrana (NE) Krško rezultat je hrvatsko-slovenskog sporazuma iz 1970. godine, kojim je dogovoren početak izgradnje 1974. godine. Za manje od devet godina NE Krško je započela s radom. To je bila prva nuklearna elektrana zapadnog tipa izgrađena u nekoj od tadašnjih socijalističkih zemalja. Iako je projektant bilo američko poduzeće Gilbert Associates Inc., sve radove su izvela domaća poduzeća: Gradis, Hidroelektra, Hidromontaža, Rusimir Vojinovic i Đuro Đaković. Današnja struka svrstava NE Krško među četvrtinu najboljih nuklearnih elektrana na svijetu.  

NE Krško, smještena na lijevoj obali rijeke Save svega 3 kilometra od grada Krško, do danas je u zajedničkom vlasništvu Slovenije i Hrvatske. Kako je vlasnički udio svake države jednak, svaka dobiva po polovicu proizvedene električne energije. Trenutna snaga NE Krško je 696 MW, a električna energija koja dolazi u Hrvatsku iz nje čini oko 16% ukupne električne energije potrošene u Hrvatskoj.

Panorama NE Krško uz rijeku Savu
Panorama NE Krško uz rijeku Savu
izvor: NE Krško

Deset godina je prošlo od nuklearne katastrofe u japanskoj Fukushimi. Bila je to najteža nuklearna nesreća od one u ukrajinskom Černobilu, koja se dogodila prije 35 godina. Nakon Fukoshime, mnoge su zemlje ponovile svoju namjeru da se odustanu od nuklearnih izvora energije. U smanjenju ovisnosti o nuklearnoj energiji tijekom zadnjih godina prednjači Europa. Njemačka se obvezala zatvoriti sve nuklearne elektrane do 2022. godine, a Italija je već postala prva zemlja koja je potpuno zatvorila svoje elektrane. Došlo je do zatvaranja i nekih nuklearnih elektrana u Sjevernoj Americi, ali treba imati u vidu da se na ova dva kontinenta nalaze i najstariji reaktori, od kojih su mnogi morali otići u mirovinu. Unatoč zatvaranju, Europa je i dalje regija s najvećom instaliranom snagom nuklearnih elektrana – oko 160.000 MW ili 40% ukupne instalirane snage na svijetu. U Europskoj uniji, najveći je proizvođač Francuska na koju otpada 52,1% proizvodnje nuklearne energije u EU. Francusku slijedi Njemačka s 9,8%, Švedska sa 8,6% i Španjolska sa 7,6%. Zajedno, ove četiri zemlje čine više od tri četvrtine ukupne proizvodnje nuklearne energije u EU. Sjeverna Amerika bilježi pak instaliranu snagu od oko 111.000 MW, odnosno 28% svjetske. Da se dodatno ne zavaravamo, na oba kontinenta se trenutno grade nove nuklearne elektrane čija će ukupna snaga biti oko 20.000 MW.

S druge strane, mnoge druge zemlje uopće ne pokazuju znakove da namjeravaju odustati od nuklearnih elektrana. Japan je tako ponovno pokrenuo neke nuklearne elektrane koje je prethodno isključio. Kina će uskoro imati više od 50 nuklearnih reaktora, dok će Indija doći među prvih deset proizvođača nuklearne električne energije, nakon što dovrše izgradnju novih planiranih reaktora. Tako će Azija ubrzo povećati svoju instaliranu snagu nuklearnih elektrana s trenutnih 112.000 MW na oko 150.000 MW, odnosno za jednu trećinu.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (International Atomic Energy Agency – IAEA) daje zanimljiv pregled trenutnog statusa proizvodnje električne energije u nuklearnim elektranama. U svijetu su trenutno aktivna 444 nuklearna reaktora čiji je ukupni kapacitet oko 400.000 MW. Ovoj brojci će se uskoro pridružiti novi 51 reaktor s ukupnim kapacitetom od oko 54.000 MW.

Bazen za privremeno odlaganje istrošenog nuklearnog goriva u NE Krško
Bazen za privremeno odlaganje istrošenog nuklearnog goriva u NE Krško
izvor: NE Krško

Da zaključimo, proizvodnja električne energije u nuklearnim elektranama svijeta je u porastu i očekuje se da će one postati ključne po pitanju proizvodnje električne energijie slijedećih desetljeća.

Na svjetskoj razini, nuklearna energija trenutno proizvodi oko 10% svjetske električne energije. Suočeni s zahtjevima smanjenja emisija, možda nuklearna energija i nije tako loše rješenje. Reaktori ne proizvode stakleničke plinove te su učinkovitiji od vjetra i sunca po jedinici električne energije. Nesreće koje su se dogodile samo su pooštrile sigurnosne norme i potaknule inovativna rješenja, a u zadnje vrijeme se uveliko proučavaju nuklearne elektrane koje bi koristile minijaturne nuklearne reaktore. Također postoje studije koje izučavaju korištenje nuklearnog otpada kao izvor goriva.

Sve navedeno dovodi nas do pitanja iz naslova: A možda ipak nuklearna energije?

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *