meteorit

Pet lokacija na kojima je do sada utvrđen pad meteorita u Hrvatskoj

geografske teme svemir i Zemlja

Zemlju svakodnevno bombardiraju milijuni tona svemirskog materijala. Većina ispari u atmosferi, ali jedan dio dospije i do Zemlje. Kada meteorid ili planetoid (asteroid) prolazi kroz Zemljinu atmosferu, on se uslijed velike brzine zagrijava, tali, drobi i isparava. Taj proces započinje na visini od oko 140 km iznad naših glava, a završava na visini od oko 40 km.

Prolazeći tih stotinjak kilometara kroz atmosferu, promijenio je i ime – postao je meteor. Ukoliko jedan dio meteora preživi put skroz do površine Zemlje, nazvat ćemo ga meteorit. Mnogi meteoriti padnu u ocean, budući da je oko 71% površine Zemlje prekriveno vodom, a ostatak pada na kopno. Tamo ih čekaju lovci na meteorite.

Na prostor današnje Hrvatske zabilježeno je do sada pet lokacija na kojima je utvrđen pad meteorita:

  • Hrašćina: 1751. god., postoje svjedoci pada, 49 kg, šira lokacija: Hrašćina;
  • Milena: 1842. god., postoje svjedoci pada, 10 kg, šira lokacija: Ivanščica;
  • Slavetić: 1868. god., postoje svjedoci pada, 1,7 kg, šira lokacija: Jastrebarsko;
  • Dubrovnik: 1951. god., postoje svjedoci pada, 1,9 kg, šira lokacija: Prevlaka;
  • Križevci: 2011. god., postoje svjedoci pada, 0,3 kg, šira lokacija: Križevci.

Ukoliko želite, možete zaviriti u online registar svih do sada zabilježenih padova meteorita na svijetu na stranici međunarodne organizacije „Meteoritical Society” ovdje.

O najstarijem i najtežem hrvatskom meteoritu – Hrašćina, koji je ujedno postao prvim i najvećim eksponatom jedne od najvećih i najstarijih zbirki meteorita na svijetu, pročitajte u zanimljivoj priči Kamenje s neba: Hrašćinski meteorit ili Zagrebačko željezo, objavljenoj na portalu ABC Geografija.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *