Hrašćinski meteorit

Kamenje s neba: Hrašćinski meteorit ili Zagrebačko željezo

nepoznata Hrvatska Središnja Hrvatska

Najstarija zbirka meteorita na svijetu je ona u bečkom Prirodoslovnom muzeju. Prvi, ujedno i najveći primjerak te zbirka je željezni meteorit/ siderit koji je pao na područje Hrvatske prije više od dva i pol stoljeća. To je prvi meteorit kojemu je službeno zabilježen pad, popraćen dokumentacijom, zabilješkama znanstvenika i serijom otkrića, koja su izmijenila sliku astrononije i, općenito, znanosti. Meteorit je dobio ime Hrašćinski meteorit, u čast sela Hrašćina, na čije je područje pao, poznat i pod imenom Zagrebačko željezo, ponajviše zbog neposredne blizine Zagreba mjestu cijele radnje.

Hrašćina je selo na istoku Hrvatskog Zagorja u blizini mjesta Breznički Hum. U selu se, na mjestu pada meteorita, nalazi odljev meteorita u prirodnoj veličini, a pokraj njega je interpretacijska ploča s detaljnim opisom cijelog događaja.

Sve se desilo prije više od 260 godina, jednog toplog popodneva potkraj svibnja, kada su  mještani na nebu spazili užarenu kuglu kako im se munjevito približava. Učas se kugla, uz zaglušujuću tutnjavu rasprsnu na 2 dijela iza kojih se stvorio gorući trag, koji ih je pratio sve dok, uz gromovit prasak, svom silinom ne udariše u našu planetu. Znatiželjni seljani otrčaše do mjesta pada i, nedaleko jedan-drugog, nađoše usijano kamenje. Čekajući da se ohladi, postajalo im je sve jasnije da su to dvije željezne gromade. Po pričanju starijih, dogovoriše se da veću odnesu u crkvu, jer su podsvjesno znali da su svjedočili važnom događaju, ali da nisu znali pravi značaj, kazuje to što su manji kamen odlučili zadržali za sebe. Župniku ispričaše sve, dadoše mu onaj veći komad, ali zatajiše istinu o manjem, slagavši da ga nisu uspjeli naći.

Ilustracija pada Hrašćanskog meteorita nastala prema opisu očevidaca
(izvor: Carska akademija znanosti, Beč)

Župnik izvijesti biskupa, a ovaj žurno posla kanonike u Hrašćinu da preslušaju svjedoke i sačine zapis. Po uviđaju, odnesoše iscrpno izvješće i “kamen s neba“ carici Mariji Tereziji u Beč, koja sve proslijedi svojim stručnjacima na proučavanje. Znanstvenici su proučili svemirski kamen težak cca. 40 kg, zaključili da je svemirskog porijekla, a na njemu uočili isprepletenu strukturu velikih kristala željaza s 10-tak % nikla, što je iz temelja izmijenilo dotadašnju astronomsku znanost.

Tek se godinama poslije pročulo da su mještani pronašli i onaj manji kamen, koji je bio nešto lakši od 10 kg, no bijaše prekasno, jer su ga već odavno prekovali kod mjesnog kovača u čavle za potkivanje konja.


Lokacija pada Hrašćinskog meteorita, odljeva u prirodnoj veličini s interpretacijskom pločom: okolice Hrašćine, 46,105 N i 16.231 E

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)