mjerenje na vagi

Jesmo li debeli?

geografske teme stanovništvo i naselja

Debljina je za većinu ljudi izrazito neugodna i provokativna tema, često i jedna od tabu tema. Većina nas je svjesna da broj koji vidimo kada stanemo na vagu nije idealan i kako bismo trebali poraditi na tome da se isti smanji. Nažalost, odluke o mršavljenju, pravilnijoj i zdravijoj prehrani najčešće ostanu samo odluke, a izostane praktična provedba.

Prekomjerna tjelesna težina i pretilost definiraju se kao nenormalno ili prekomjerno nakupljanje masnoće. Radi se o jednom od najvećih javnozdravstvenih problema i izazova današnjeg društva. Uz debljinu se usko povezuje razvoj danas vodećih kroničnih nezaraznih bolesti, kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti tipa 2, tumora, kronične opstruktivne plućne bolesti te mentalnih poremećaja. koje predstavlja rizik za zdravlje. Više od 4 milijuna ljudi svake godine umire uslijed prekomjerne tjelesne težine ili pretilosti.

Pretilost je globalni problem. Danas je na svijetu više ljudi pretilo, nego što ima prekomjernu tjelesnu težinu. To se odnosi i pojedinačno na sve regije svijeta, izuzevši subsaharsku Afriku i dijelove Azije. Prekomjerna težina i pretilost su donedavno smatrani problemom samo u zemljama s visokim dohotkom. Sada udio pretilih dramatično raste u zemljama s niskim i srednjim dohotkom, posebno u urbanim sredinama.

Posebno je zabrinjavajuće da stope prekomjerne tjelesne težine i pretilosti rastu i kod djece. Od 1975. do 2016. godine, prevalencija prekomjerne tjelesne težine ili pretile djece i adolescenata u dobi od 5 do 19 godina povećala se na globalnoj razini više nego četverostruko: s 4% na 18%. Velika većina djece s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilom živi u zemljama u razvoju.

Pretilost u svijetu gotovo se utrostručila od 1975. godine. Podatci Svjetske zdravstvene organizacije ukazuju da je 2016. godine više od 1,9 milijardi odraslih, starijih od 18 godina (39%), imalo je prekomjernu tjelesnu težinu. Od toga preko 650 milijuna bilo je pretilo (13%). U 2019. godini, 38 milijuna djece mlađe od 5 godina imalo je prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost.

U SAD-u prekomjernu tjelesnu masu ima 65% stanovnika, dok ih je 31% pretilo. U Europi je situacija nešto bolja, ali i dalje zabrinjavajuća: preko 40% odraslih ima prekomjernu tjelesnu masu, dok je 20% pretilo.

Podatci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo navode da je 20,4% odraslog stanovništva u Hrvatskoj pretilo, od čega u dobi od 45 do 54 godine 28% muškaraca i 33% žena. Ukoliko ove podatke povežemo sa zdravstvenim stanjem, u odrasloj populaciji u Hrvatskoj među osobama s pozitivnom anamnezom moždanog udara prekomjernu tjelesnu masu ima 66% muškaraca i 75% žena, među osobama s povišenim krvnim tlakom 78% muškaraca i 74% žena, a među osobama sa šećernom bolesti tip 2 79% muškaraca i 84% žena.

Stoga ne iznenađuje da veliki broj stanovnika razmišlja o tome kakva bi to bila idealna težina (i kako je postići). Pri određivanju idealne težine uveliko pomaže indeks tjelesne mase, ITM (engl. Body Mass Index, BMI). Računa se relativno jednostavno: to je odnos tjelesne težine i kvadrata visine osobe. Vrijednosti preporučenog indeksa tjelesne mase iste su za oba spola – iznosi od 18,5 – 24,9 kg/m². Ako je vaš indeks između 25 i 29,9, imate prekomjerenu tjelesnu težinu, a ukoliko on prekorači 30 – tehnički ste pretili (debeli).

Razredi indeksa tjelesne mase (ITM)
Razredi indeksa tjelesne mase (ITM)

Usprkos brojnim nedostacima, ovaj indeks kojeg je razvio Adolphe Quetelet u 19. stoljeću, i dalje najbolje služi za procjenu stanja uhranjenosti opće populacije. Indeks tjelesne mase jednostavno možete izračunati i sami:

  1. Izmjerite težinu u kilogramima.
  2. Izmjerite visinu u metrima.
  3. Izračunajte visinu na kwadrat.
  4. Podijelite težinu s visinom na kvadrat (kg/m²)

Internet je prepun različitih kalkulatora koji će taj izračun napraviti za vas nakon unosa nekoliko osnovnih podataka. Na primjer, na stranicama projekta Živjeti zdravo, možete izračunati svoj indeks i ujedno dobiti detaljnije informacije o vašem slučaju.

Iako je tjelesna težina relativna i individualna kategorija, prosječan udio pretilih u europskim zemljama kreće se između 17,9% (Bosna i Hercegovina) i 28,9% (Malta). Hrvatska se nalazi na 11. mjestu s 24,4% pretilih. Ovi podatci Svjetske zdravstvene organizacije nešto se razlikuju od podataka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, ali i jedni i drugi nisu dobri.

udio debelih u zemljama Europe - karta
Karta pokazuje koji udio stanovnika u pojedinim zemljama Europe ima indeks tjelesne mase veći od 30, odnosno koliki je udio debelih
izvor: Svjetska zdravstvena organizacija

Pretilost je moguće spriječiti. Za razliku od starosti ili recimo tjelesne visine, na pretilost možemo i moramo utjecati.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.