Donečka i Luganska oblast

Geografija Donečke i Luganske oblasti

geografske teme geopolitika

U nastavku slijedi članak o geografiji ukrajinske Donečke i Luganske oblasti. O pravim uzrocima eskalacije sukoba u Ukrajini, odnoso cjelokupnom pregledu najnovije geopolitičke situacije pročitajte naš članak: “Uzroci mogućeg rata u Ukrajini: pregled geopolitičke situacije”.


Procjenjuje se da je do sada u ratu koji od 2014. godine vode separatisti ukrajinskih regija Donjeck i Lugansk s jedne strane, i vlasti u Kijevu s druge, poginulo više od 14.000 ljudi.

Neovisno o posljedicama jučerašnjeg priznanja proruske separatističke republike Donjeck i Lugansk od strane službene Moskve i povezano s tim današnjim ulaskom mirovnih snaga ruske vojske na teritorij ovih ukrajinskih regija, činjenica je da će ovi događaji zasigurno ući u povijest, ne samo onu nacionalnu Ukrajine i Rusije, nego i svjetsku.

Donosimo nekoliko geografskih crtica o područjima koje obuhvaćaju dvije ukrajinske regije: Donečka i Luganska oblast. Naime, Ukrajina, druga najveća europska država – ukoliko se računa Rusija – podijeljena je na 24 regije koje se nazivaju oblastima. Dvije o kojima je riječ smještene su na samom istoku Ukrajine.

Fizička karta Ukrajine
Fizička karta Ukrajine
izvor: worldometers.info

Donečka regija

Donečka oblast ili Donečka regija smještena je u jugoistočnom dijelu Ukrajine i zauzima površinu od 26.517 km² (oko 4,4% Ukrajine, odnosno oko 47% površine Hrvatske). Ova ukrajinska regija se prostire u pravcu sjever-jug dužinom od oko 270 km, a u pravcu istok-zapad dužinom od oko 190 km.

Donečka regija je najnaseljenija regija Ukrajine s ukupnim brojem od oko 4,5 milijuna stanovnika (2013.), odnosno procjenjenim brojem od 4,1 milijuna stanovnika 2021. godine. Broj stanovnika Donečke regije čini 10% ukupne ukrajinske populacije, što regiju čini najgušće naseljenom regijom Ukrajine.

Glavni grad regije je Donjeck, po kojoj je oblast nazvana. S oko 1,5 milijuna stanovnika Donjeck je najveći grad u istočnoj Ukrajini. On je ujedno i administrativno sjedište Donječke oblasti, ali i neslužbeni glavni grad ekonomske i kulturne regije Donjecki bazen ili Donbaška regija. Ovaj grad je također jedno od glavnih metalurških središta Ukrajine.

Grad Donjeck
Grad Donjeck

Općenito gledajući, upravo zahvaljujući rudarskoj industriji ova regija je i prije sukoba geografima bila poznata. Rudarstvo je uzrok njezinog visokog stupnja urbanizacije. Izdvajaju se dva urbana područja: Donjeck-Makiivka i Horlivka-Yenakieve. U geografiji je područje Donečke regije najpoznatije pod nazivom Bazen Donbasa, Donbas ili Donječki bazen – područje koje krije goleme zalihe ugljena. Donbas je imao veliku važnost za vrijeme Ruskoga Carstva, Sovjetskog Saveza i danas Ukrajine. Nalazi se uglavnom na prostoru Donečke i Luganske oblasti, dok se mali dio rasprostire i u jugozapadnoj Rusiji. Ova regija pokriva više od polovine proizvodnje ugljena, gotovog čelika, koksa, lijevanog željeza i čelika u Ukrajini. Bogatstvo industrijskim sirovinama Donečke regije, uz ugljen čije se zalihe procjenjuju na 25 milijardi tona, čine i kamena sol, vapnenac, kalij, živa, azbest i grafit.

Novijim generacijama geografa je manje poznato da se do 1961. godine ova oblast zvala Staljinska oblast, a sam Donjeck – Staljino. Kao dio procesa destaljinizacije, grad je preimenovan prema rijeci Severski Donjec u sadašnji naziv, kao i cijela regija.

Politička podjela Ukrajine: Donečka oblast
Politička podjela Ukrajine: Donečka oblast
izvor: Sven Teschke, CC BY-SA 3.0

Prema popisu stanovništva prije sukoba, najbrojniji narod Donečke regije bili su Ukrajinci (57%), dok je Rusa bilo oko 38%. No, prema popisu stanovništva u regiji kao govorni jezik uveliko prevladava ruski jezik – 75%, naspram 24% stanovnika koji su deklarirali ukrajinski kao materinski jezik. Prema popisima stanovništva neposredno prije sukoba, u samom glavnom gradu regije Donjecku živio je gotovo podjednak broj Ukrajinaca (47%) i Rusa (48%).

I jedni i drugi su počeli naseljavati ovaj prostor od davnina, Rusi nešto intenzivnije nakon osnivanja Sovjetskog Saveza 1922. godine, odnosno dolaskom velikog broja radnika iz Rusije nakon Drugog svjetskog rata. Rusko stanovništvo je do danas ostalo službeni kamen spoticanja između Rusije i Ukrajine po pitanju Donečke (i Luganske) regije: službena Moskva smatra da u tim regijama, kao i u velikom preostalom dijelu istočne Ukrajine, žive govornici ruskog jezika koje treba zaštititi od ukrajinskog nacionalizma.

Ubrzo nakon što je 2014. godine Rusija pripojila crnomorski poluotok Krim, proruski pobunjenici su organizirali međunarodno nepriznati referendum i proglasili neovisnost Donbaške regije od Ukrajine, te je započeo rat u regiji.

Luganska oblast

Sjeveroistočno od Donečke regije, uz granicu s Rusijom na sjeveru i istoku, smještena je ukrajinska administrativna jedinica Luganska oblastLuganska regija. U usporedbi s ostalim regijama, Luganska regija ima najduži segment granice s Rusijom – 746 km.

Politička podjela Ukrajine: Luganska oblast
Politička podjela Ukrajine: Luganska oblast
izvor: Sven Teschke, CC BY-SA 3.0

Površinom je Luganska oblast gotovo identična Donečkoj: ima ukupnu površinu od 26.684 km², samo što je brojem stanovnika od 2,4 milijuna gotovo dvostruko manja, samim tim i puno rjeđe naseljena. Luganska oblast je izdužena u smjeru sjever-jug (oko 250 km), dok širina u smjeru istok-zapad ne prelazi 190 km.

Glavni grad ove regije je Lugansk (Luhansk), po kojem je regija nazvana, a radi se o bivšem Vorošilovgradu. Lugansk je industrijski grad u kojem živi kao i u Donjecku oko 1,5 milijuna stanovnika, tj. oko 62,5% stanovnika cijele regije. Po najnovijim procjenama u cijeloj Luganskoj oblasti živi oko 2,1 milijuna ljudi.

Dolina rijeke Severski Donjec dijeli Lugansku oblast na dva dijela, otprilike po pola. Južni dio regije uzdignut je Donjeckim grebenom koji se nalazi bliže južnoj granici, a najviša točka regije je svega 367 metara nad morem (Mohyla Mechetna). Lijeva obala Severskog Donjeca dio je Starobilske ravnice koja se na sjeveru pretvara u Srednjorusko uzvišenje. Gospodarstvo Luganske regije usko je povezano sa spominjanim Donbaškim bazenom.

Rijeka Severski Donjec (Siversky Donets)
Rijeka Severski Donjec (Siversky Donets)

I ovdje, kao i u Donečkoj regiji, prema službenim popisima stanovnika prije sukoba Ukrajinci predstavljaju najbrojniji narod (54%), dok su Rusi drugi (42%). No, većini stanovnika materinski jezik je ruski (69%), dok se za ukrajinski deklariralo 30% stanovništva. Zanimljivo je da je još 2006. godine, osam godina prije početka sukoba, lokalno regionalno vijeće Luganske oblasti izglasalo ruski jezik za službeni jezik regije, Vlasti u Kijevu nisu to prihvatile, obzirom da takve odluke pravno nisu u nadležnosti regionalnih vijeća.

Proruski pobunjenici u Luganskoj regiji slijedili su već viđeni donečki scenarij proglašenja neovisnosti od Ukrajine 2014. godine. Također bez međunarodnog priznanja. Kao rezultat rata u Donbasu, pobunjenici iz Luganska kontroliraju južnu trećinu oblasti, koja uključuje najvažniji grad u regiji – Lugansk. Vlada u Kijevu je regionalnu vladu preselila u Sievierodonetsk, kojeg su snage ukrajinske vlade ponovno zauzele još 2014. godine. Mnoga sveučilišta smještena u okupiranim područjima preselila su se u gradove Sievierodonetsk, Starobilsk ili Rubizhne, koji su ostali pod kontrolom ukrajinske vlade. U prosincu 2014. godine, Kijevski međunarodni institut za sociologiju je proveo veliko istraživanje koje je pokazalo da 5,7% stanovništva regije podržava ideju pridruživanja svoje regije Rusiji, 84,1% ne podržava tu ideju, a ostali su bili neodlučni ili nisu odgovorili. Pri tome, mnogoljudnija područja pod kontrolom pobunjenika nisu bila uzeta u obzir.

***

Trenutno, svaka samoproglašena i jedino od strane Rusije priznata separatistička republika zauzima trećinu ukrajinske administracijske regije u kojoj se nalazi. U sukobima koji traju na ovom području od 2014. godine do sada je poginulo više od 14.000 ljudi, dok je oko 1,5 milijuna krenulo u izbjeglištvo – uglavnom ukrajinsko stanovništvo koje se preselilo u ostala područja regija koja su ostala pod kontrolom službenog Kijeva.

PREPORUČUJEMO U KATEGORIJI "GEOPOLITIKA":

Kolonizacija Afrike

Kolonizacija Afrike

Kolonizacija Afrike nastupila je 1884. godine nakon što su se europske sile susrele u Berlinu…

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.