Velebit

Premužićeva staza

Gorska Hrvatska nepoznata Hrvatska

Vršnim dijelom sjevernog i srednjeg Velebita, od Zavižana na području Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, pa do Baških Oštarija na području Parka prirode Velebit, proteže se jedna od najljepših planinarskih staza Velebita i cijele Hrvatske – Premužićeva staza.

Velebit

Ova 57 km dugačka staza izgrađena je tehnikom suhozida od prirodnih materijala između 1930. i 1933. godine. Zbog ovog načina gradnje, staza se u potpunosti uklopila u krški ambijent Velebita i ostavlja dojam da je oduvijek bila tu, a ne da su je sagradile ljudske ruke. Premužićeva staza započinje na visini od 1.620 m (NP Sjeverni Velebit), a završava u Baškim Oštarijama na 920 m. Iako je to moguće učiniti brže, putnici namjernici Premužićevu stazu prolaze tri dana, ostavljajući dovoljno vremena za divljenje prirodi i pogledima s vidikovaca koji je okružuju.

Velebit – trasa Premužićeve staze
izvor: Komoot

Planinari i putnici namjernici se uglavnom slažu u tome da je prva dionica Premužićeve staze (Zavižan – Alan) jedna od najljepših planinarskih staza u Hrvatskoj, a područje kojim prolazi jedno od najljepših planinskih područja u Hrvatskoj uopće. Ta popularna dionica duga je 16 km, a bez staniki i posjete okolnih vrhova (vidikovaca), prosječno je potrebno oko pet i pol sati da bi se prošla. Prva dionica Premužićeve staze vodi i kroz šumu i preko livada, a s okolnih vrhova se pružaju fantastični pogledi. Moguće je odmoriti se kod Rossijeve kolibe – kamenog planinarskog skloništa, kao i na livadi podno Seravaskog vrta s kojeg se pruža pogled na strogi rezervat Rožanske kukove. Od vidikovaca, na ovoj trasi se ne smije zaboraviti na vrh Alančić, nešto prije samog kraja dionice – planinarske kuće Alan. S tog vidikovca se pruža možda i najljepši pogled sa cijele Premužićeve staze i bliže okolice na jadranske otoke.

Velebit

Izgradnjom Premužićeve staze, ljepote Velebita postale su dostupnije svima, a ne samo iskusnim alpinistima – osobito dio koji vodi kroz Hajdučke i Rožanske kukove, vjerojatno najimpresivnije dijelove staze s najdivljijim i najnedostupnijim Velebitskim kršom. Staza je projektirana tako da prosječni nagib iznosi svega 10%, dok širina od 1,2 metra omogućava sigurnu šetnju planinarima, a onemogućuje korištenje bilo kakvih transportnih sredstava.

Velebit

Stazu su hrvatski planinari nazvali po Anti Premužiću, inženjeru šumarstva, nastavniku, višem ministarskom savjetniku, strastvenom planinaru, zaljubljeniku u ljepote Velebita, projektantu i glavnom graditelju staze. No, manje je poznato da idejni začetnik planinarske staze vršnim dijelom Velebita nije bio Premužić, nego njegov veliki prijatelj, alpinist, ministar trgovine i industrije tadašnje Kraljevine Jugoslavije, pravnik, predsjednik Hrvatskog planinarskog društva i istinski zaljubljenik u Velebit – dr. Ivan Krajač. Krajač je bio opčinjen Velebitom jer je shvatio njegove jedinstvene prednosti na Mediteranu: planina duga gotovo 150 kilometara koja se diže ravno iz mora s neprekinutim visinskim pojasom, neobičnim bogatstvom reljefnih oblika – planina kao stvorena za uzdužnu visinsku stazu bez premca po vidicima jer bi se na toj stazi mogli mijenjati gotovo filmskom brzinom.

Velebit

Upravo je dr. Krajač oduševio inženjera Premužića za planinarstvo. Zajedno su istraživali planinu koju su obožavali – Velebit, i njezine slabo dostupne ljepote: kukove, spilje, jame… Osim Premužićeve staze, njihovi zajednički projekti koje su ostvarili su Rossijevo sklonište, tiskanje vodiča za po Velebitu te kuća na Zavižanu. Sam Krajač je pionirom istraživanja velebitskih pećina, pa je tako zaslužnikom hrvatske speleologije, dok je Premužić puno pisao o ulozi šumarstva i planinarstva u razvoju turizma te razmatrao probleme šumarskog i seljačkog gospodarenja na kršu, zalažući se za poboljšanje života tamošnjih seljaka. Osim spomenute staze na Velebitu, Ante Premužić je bio inicijator, projektant i graditelj brojnih drugih šumarskih i planinarskih putova po Velebitu, ali i na Plitvičkim jezerima, Rabu, Mljetu i Krku.

Velebit

Ukoliko smo vas potaknuli da organizirate izlet Premužićevom stazom, svakako imajte na umu da je planinarenje ovom dionicom najbolje organizirati u najtoplijem dijelu godine (staza je opasna ako su njezini dijelovi pokriveni snijegom, a to može biti i u lipnju – na stranicama NP Sjeverni Velebit redovito se objavljuju informacije o stanju Premužićeve staze). Kako Premužićeva staza izgleda na kartama možete saznati na brojnim portalima, a mi preporučujemo Komoot – portal za planiranje planinarskih, cestovnih ili biciklističkih avantura, a kojem smo već pisali.

Najveći organizacijski izazov Premužićeve staze je prijevoz. Naime, do Zavižana možete doći vlastitim automobilom, ali nakon planinarenja, bilo samo jednom dionicom Premužićeve staze ili do samog kraja – Baških Oštarija, umjesto ponavljanja iste trase, netko bi vas trebao dočekati vozilom da vas odveze do vašeg automobila na Zavižan. Postoji nekoliko agencija i prijevoznika koje nude takve usluge. Mi smo pronašli Thrill Seaker Croatia agenciju i Dragec prijevoz (samo dajemo informaciju, ne radi se o plaćenoj reklami – ukoliko imate saznanja o drugim pružateljima turističkih usluga i usluga prijevoza, a povezano s Premužićevom stazom, slobodno ostavite informaciju u komentaru).

Velebit - poskok

Također, ne zaboravite da se trebate čuvati poskoka kojima je okolica Premužićeve staze životni prostor – opreza nikad dosta: svakako dobro provjerite stijene i kamenje prije nego na njih sjednete. Ipak se radi o najotrovnijoj europskoj zmiji.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.