selfi s magarcem

„Mliko od kenje” skida bore

Dalmacija nepoznata Hrvatska

U zadarskom zaleđu, u blizini mjesta Nin, nalazi se farma na kojoj se uzgajaju tovari i proizvodi mliko od kenje. To je samo jedna od nekoliko u Hrvatskoj.

U govoru stanovništva Dalmacije, tovar je magarac, a njegova ženka, magarica je tovarica ili kenja. Osim odraslih grla, na farmi se uvijek može vidjeti njihovo poneko mlađe ili starije mlado, koje se zove magare, odnosno pule. U nekim krajevima Hrvatske magarca još nazivaju osao, osel, a vrlo rijetko i sivac.

Došavši iz Grčke prije 3.000 godina, tovar ili magarac je nastanio cijelo područje Hrvatske, a ponajviše poluotok Istru, Kvarner, Dalmaciju, sve jadranske otoke i Liku. Tamo je stoljećima njegov doprinos dragocjen. Služio je kao jahaća i vučna životinja važna za nošenje tereta, često jedina pomoć svakom kućanstvu. S vremena, magarce potiskuju njihovi prvi rođaci konji, kao brže i jače životinje, da bi, konačno, i jedni i drugi, izgubili utakmicu od suvremenih prijevoznih i teretnih vozila, odnosno, modernih poljoprivrednih strojeva. Tako magarac pada u drugi plan, te dolazi do naglog pada broja grla ove plemenite, poslušne, izdržljive i pametne domaće životinje. Pretpostavlja se da Hrvatska danas broji oko 2.000 grla magaraca, od čega je oko 1.300 u državnom registru.

Trend pada broja grla ove biblijski svete životinje se zaustavio u zadnje vrijeme. Može se čak reći da im brojnost polagano raste, za što su najzaslužniji farmeri koji ih uzgajaju. Možda je i najviše pomoglo ono što sami magarci daju čovjeku, točnije, ono što daje ženka – magareće mlijeko, ili kako bi Dalmatinci rekli: mliko od kenje.

Da magareće mlijeko jača čovjekov imunološki sustav tvrdio je još antički grčki liječnik Hipokrit prije dva i pol tisućljeća. Hipokrit je magareće mlijeko propisivao svojim pacijentima kao lijek za bolesti dišnog sustava, za anemiju, groznicu, bolesti jetre i brže zacjeljivanje rana. Također ga je i sam pio.

Čudotvornost magarećeg mlijeka spoznale su mnoge poznate i slavne žene, a među prvima egipatska carica Kleopatra. Za ovu egzotičnu zavodnicu pogubne ljepote se tvrdi kako je imala svilenkasto nježnu kožu zahvaljujući 300 magarica u čijem se mlijeku kupala. To i nije neka brojka, ako se zna da jedna ženka dnevno daje do 1 decilitar mlijeka. Vjeruje se da je magareće mlijeko koristila i austrijska carica Marija Terezija. Koristila ga je kao afrodizijak, dajući ga piti svojim, po svemu sudeći, mnogobrojnim ljubavnicima. Napoleonova supruga Jozefina i mnoge ugledne pariške dame znale su da se tretmanom lica magarećim mlijekom skidaju bore i povećava elastičnost suhe kože.

Danas je dokazano kako je magareće mlijeko iznimno zdravo i ljekovito, te da su Hiokrat i navedene dame bili u pravu. Ono se koristi u kozmetici već duže vrijeme kao sastavni dio krema za njegu kože lica i tijela. Po svom je sastavu najsličnije majčinu mlijeku, bogato je mineralima i vitaminima (naročito kalcijem i vitaminom C), te ima antibakterijska i antivirusna svojstva. Koristi se preventivno za jačanje imuniteta, a služi i kao lijek protiv alergije, upale dišnog sustava te smanjenja razine kolesterola u krvi. Magareće mlijeko je hranjivo, slatkasto i ukusno. Dokazano je da ne postoje nikakve alergijske reakcije. Relativno je skupo i cijena mu se kreće između 40 i 60 eura po litri. Sreća je što se preporuča piti ga u malim količinama (najviše 1 decilitar dnevno), pa se magareće mlijeko obično prodaje u manjim bocama od 2 decilitra.

Ne budite tvrdoglavi kao magarci i probajte „mliko od kenje”. Vjerujte, nitko vas ne želi namagarčiti.


Lokacije farme magaraca Ranč Dar-Mar: Žerava ulica 1, Žerava, 23232, Nin (44.191 S, 15.276 I)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *