ponikva

Ponikva

geografski rječnik

Na fotografiji je ponikva s obrađenim poljem u selu Kuterevu podno Velebita.

Ponikva je osamljena ljevkasta, tanjurasta ili bunarska udubina u kršu promjera od 10 do 500 metara pri vrhu i dubine od 2 do 20 metara. Nerijetko dubina prelazi i 100 metara, ali ponikva je u konačnici uvijek šira nego dublja.

Ponikva nastaje dugotrajnim procesima erozije i mehaničkim djelovanjem površinske i podzemne vode na mjestima gdje se križa više pukotina, pa je poniranje vode i otapanje vapnenca najintenzivnije. Može nastati i uslijied urušavanja stropa podzemnih šupljina u svim vrstama karbonatnih stijena (vapnenaci, dolomiti, breče, konglomerati). Oblikovanje ponikva je posljedica i periglacijalnog djelovanja.

Ponikva je najrašireniji krški oblik – lako prepoznatljiv i tipičan za krški reljef širom Hrvatske i susjednih dijelova Dinarida.

Na dnu ponikve mogu se nataložiti veće količine tla, nastalog trošenjem vapnenca (zemlja crvenica), nakupljanjem humusa i padisnkih procesa. Ta zemlja na dnu ponikvi, u oskudici drugih obradivih površina, stanovnicima krških područja bila je od velikog značaja. Tlo je u ponikvi zaštićeno od odnošenja vjetrom i vodom, a od životinja se branilo podizanjem ograda i suhozida. Ponikve su zbog toga i naši kulturni fenomeni.

Sinonim za ponikve su dolci i vrtače, iako potonje u većem dijelu Hrvatske predstavlja manju ponikvu.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *