Pretpostavlja se da je na samom početku poljoprivredne revolucije prije otpirlike 10.000 godine svjetska populacija brojala oko 5 milijuna ljudi. Taj broj je tijekom slijedećih 8.000 godina, do otprilike 1. godine naše ere porastao na 235 milijuna. Naravno, radi se o nepreciznim procjenama stanovništva svijeta. Ali stopa rasta stanovništva kroz 80% vremena razvoja homo sapiensa sapiensa nije prelazila 0,05% godišnje.
Kada bismo razvoj populacije unatrag 10.000 godina sveli na svega 100 godina, 98 godina je bilo potrebno da dosegnemo prvu milijardu (oko 1800. godine), dok smo preostalih sedam milijardi dodali unutar svega 2 godine.
Prvenstveno zahvaljući industrijskoj revoluciji, populacija je dosegnula svoju drugu milijardu unutar 130 godina (1930.) od dostignuća prve mlijarde. Treća milijarda je ostvarena za slijedećih 30 godina (1960.), četvrta za 15 (1974.), peta za 13 godina (1987.), a slijedeće dvije milijarde u nizu od po 12 godina (šesta 1999., sedma 2011. godine). Vrlo vjerojatno će nova, osma, milijarda biti dosegnuta slijedeće godine, što ponovno čini niz od 12 godina.
Podijeljena su mišljenja što će se dogoditi sa svjetskom populacijom u budućnosti. Većina stručnjaka se slaže da će se porast stanovništva nastaviti, ali postoje argumenti o stopi povećanja. Postoje i rijetki glasovi da je vjerojatno čak i smanjenje stanovništva.
Ujedinjeni narodi postupno revidiraju svoja početna predviđanja prema dolje i sada vjeruju da će svjetska populacija 2050. godine iznositi oko 9 milijardi. Pretpostavka je kako će rast postepeno usporiti i na kraju prestati, obzirom da svijet postaje sve bogatiji, a prosječna veličina obitelji opada. Međutim, postoje i mišljenja da će siromaštvo, nejednakost i kontinuirana urbanizacija potaknuti povećanje rasta, osobito u zemljama Afrike i dijelovima Azije, gdje je rast i trenutno puno veći od globalnog prosjeka. Pobornici smanjivanja populacije vjeruju da će postupno povećanje životnog standarda rezultirati sličnim obrascima kao u zapadnoj Europi (ubrzan pad nataliteta). Ekstremniji su skloni razmišljanju da je sadašnja svjetska populacija neodrživa i predviđaju da čovječanstvo jednostavno neće moći proizvesti dovoljno hrane i nafte da se prehrani i održava našu industrijsku ekonomiju, rezultirajući smanjenjem populacije.
U Hrvatskoj je u studenom 2021. godine završena najnovija edicija popisa stanovništva. Za službene rezultate moramo pričekati polovicu siječnja 2022. godine, obzirom da tada istječe krajnji rok Državnom zavodu za statistiku da ih objavi. Neslužbeni podatci govore o padu broju stanovnika u Hrvatskoj od oko 10%, u odnosu na popis 10 godina prije (2011.). Pesmistični neslužbeni podatci govore da u Hrvatskoj trenutno živi oko 3,88 milijuna stanovnika, dok i oni najoptimističniji ne prelaze brojku od 4 milijuna. Popis će zasigurno pokazati i ono najgore: struktura stanovništva u Hrvatskoj sve je lošija – sve je manje mladih i radnika, a sve veći broj starijih. Samo 2020. godine, u Hrvatskoj se rodilo 35.987 djece, a umro 57.023 osoba, što daje negativni godišnji bilans od 21.036 osoba. Niti jedna županija nije 2020. godine zabilježila pozitivan prirodni prirast.
Ukoliko su neslužbena nagađanja oko rezultata Popisa stanovništva 2021. i približno točna, Hrvatska je tijekom posljednjih 10 godina izgubila broj stanovnika jednak onome koliko ih broje Split, Rijeka i Osijek zajedno. Drugim riječima, Hrvatska je tijekom posljednjih 10 godina zbog negativnog prirodnog prirasta i negativnog migracijskog balansa u prosjeku svakoga dana izgubila oko 110 stanovnika!
U video zapisu u nastavku saznajte koliko se prosječno djece u svijetu i u Hrvatskoj rađa svakog sata, minute i sekunde, odnosno koliko osoba umre tijekom istih vremenskih razdoblja, tj. u konačnici: za koliko stanovnika se poveća svjetska populacija svake sekunde? Video zapis donosi i više podataka o ubrzanom rastu svjetske populacije. Znate li da je početkom 1970-ih na Zemlji živjelo otprilike upola manje ljudi nego sada? Pogledajte:
